Na Radimlji predstavljen filmski opus Vlatka Filipovića i godišnjak "Stolačko kulturno proljeće"

Ogranak Matice hrvatske Stolac u suradnji s načelnikom općine Stolac, organizirao je sinoć na Radimlji filmsku večer Vlatka Filipovića te predstavljanje godišnjaka Stolačkog kulturnog proljeća za 2013. godinu. "Lijepa naša" u izvedbi glazbene skupine Vidoštačka kraljica otvorila je cijeli događaj, a djevojke su svojim pjevanjem cijelu večer upotpunjavale program.

Nakon toga nazočnima se obratio predsjednik Matice hrvatske Stolac, dr. Mladen Bošković. Pozdravio je sve okupljene i najavio Vlatka Filipovića, koji se publici predstavio sa svoja tri filma: Hop-Jan, te dva iz neretvanske trilogije Saga o Neretvi pod nazivom Čarobni jug i Pečat vremena. Hop-Jan je film koji govori o bračkom kamenolomu, u kojem predradnik stalno uzvikuje hop-jan, gdje svi radnici u jednoj sekundi moraju udariti o kamen. "Film je dobro prošao, bolje od mene"rekao je okupljenima Filipović. Inače je to prvi film iz regije koji je uvršten u Galeriju modernih umjetnosti u New Yorku. Druga dva filma, Čarobni jug i Pečat vremena iz neretvanske trilogije, donose priču o slivu Neretve od ušća do Mostara.

U svome obraćanju publici Filipović se dotakao i druge Vidoške pjesničke noći održane prošli tjedan: " Vidoška pjesnička noć kojoj sam nazočio prošli tjedan, od izuzetnog je značaja za kulturu i narod kojemu pripada. Ja sjedim, noge na zemlji, stećci oko mene, kao da njima pripadam, gledam u njihov blagi duh koji treperi kroz stoljeća. Bilo mi je divno." Ukratko, publici je prepričao događaje sa prikazivanja svoga prvog filma.

Vlatko Filipović rođen je 11. ožujka 1936. u obitelji otpravnika vlakova male postaje nekadašnje željezničke pruge Dubrovnik - Sarajevo. Postaja je bila Hutovo, sada selo općine Neum. Po ocu podrijetlom je iz Ravnog - selo Turkovići, po majci iz Čitluka - selo Tepčići. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a Filozofski fakultet - skupina jugoslavenskih književnosti, u Sarajevu. Umjesto da postane treća generacija željezničara, postao je filmski redatelj.

Snimio je četiri igrana filma: "Moja strana svijeta" (1968.), "Deveto čudo na istoku" (1974.), "Nastojanje" (1982.), "Kako ubiti Griega u Sarajevu" (1995.). Snimio je više od 40 dokumentarnih i kratkometražnih filmova, od kojih se do rata ističu: "U zavjetrini vremena" (1964.), "Žedno polje" (1964.), "Zemlja neretljanska" (1965.), "Hop-jan" (1965.), "Punta veljega mora" (1977.), "Kruh naš svagdašnji" (1978.), "Doba mijena" (1984.) i drugi. Osim televizijskih serija "Kultura religija", "Ratna TV škola" i "Bosanski duh", u razdoblju 1990.-2000. ističe se deset filmova pod zajedničkim nazivom "Konac XX. stoljeća BiH u filmovima Vlatka Filipovića". To su: "Testament" (1990.), "Poruke sa stećaka" (1991.), "Ravno u tri dijela" (1992.), "Vatre Sarajeva" (1992.), "Križni put u Sarajevu" (1993.), film i serija "Kardinal od Bosne i Hercegovine" (1994. - 1998.), "Kuća nade" (1998.), "Princip prvi" (1999.), "Neum MM" (1999.). Od 2000. do 2004. priprema, snima i slaže neretvansku trilogiju Saga o Neretvi: "Čarobni jug", "Pečat vremena" i "Agonija zelene rijeke". Osim snimanja filmova, radio je kao umjetnički direktor "Sutjeska filma".

Bio je urednik u Dokumentarno-obrazovnom programu TV BiH. Kao vanjski suradnik, u zvanju profesora predavao je na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Predavao je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, predmet "Filmska i RTV kultura / medijska kultura". Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu.

Drugi dio večeri bio je rezerviran za predstavljanje jedanaestog godišnjaka Stolačkog kulturnog proljeća za 2013. godinu. To je učinio g. Željko Raguž, glavni i odgovorni urednik godišnjaka.

Godišnjak je jedna tematska cjelina više već objavljivanih radova koji su prilog obilježavanja 150 obljetnice utemeljenja katoličke župe Stolac. Dr. sc. don Ivica Puljić pisao je o traganju za kasnoantičkom biskupijom sarsenterensis, o svetom Vidu u stolačkoj okolici i na stećcima s Radimlje govore radovi Ivice Puljića i dr. sc. Miroslava Palamete. O najpoznatijem stolačkom župniku don Anđelku Babiću (1918.-1983.) vrlo lijepo piše sadašnji župnik don Rajko Marković. O molbama svećenika i vjernika Trebinjsko - mrkanske biskupije svetom ocu Papi da imenuje trebinjskog biskupa govori rad biskupa dr. Ratka Perića. Član uredništva i dugogodišnji suradnik godišnjaka profesor dr. sc. Božo Goluža u svom radu piše o stradanju katoličkih sakralnih objekata Stolačkog dekanata u 1992. godini.

Kao i do sada i ove godine objavljeno je više radova o ratnim događajima 1992. i 1993. u Stocu. Radove su napisali povjesničari i ugledni znanstvenici Domagoj Štefančić i dr. sc. Jakša Raguž, na temelju dostupne relevantne građe a radovi su objavljeni u formi i sadržaju onako kako su izvorno napisani.

Stolački poetski buket uredio je Ljubo Krmek koji je svoj doprinos dao i u publikaciji koja predstavlja ovogodišnju manifestaciju "Vidošku pjesničku noć". Na kraju neizostavni dio Godišnjaka su i učenički radovi stolačkih osnovnoškolaca i srednjoškolaca.