Na današnji dan: Rođen Martin Luther King

U Sjedinjenim Američkim Državama uloženo je mnogo napora i borbe kako bi se Afroamerikanci izjednačili u pravima s bijelcima. Jedan od istaknutih vođa crnačkog otpora nenasiljem bio je protestanski svećenik Martin Luther King.

Rođen je 15. siječnja 1929. u Atlanti u državi Georgiji. Njegova dugogodišnja borba za rasna prava počela je 1955. kad je crna švelja Rosa Parks uhićena zbog toga što nije htjela ustupiti svoje mjesto bijeloj putnici u autobusu u Montgomeryju u Alabami.

King, koji je bio iznimno obrazovan, izabran je za vođu. Pod njegovim vodstvom održane su mnoge mirne prosvjedne povorke kojima je proširen građanski otpor protiv segregacije po cijelom SAD-u.

Afroamerikanci podržali su 1960. godine izbor mladolikog senatora iz Bostona Johna Fitzgeralda Kennedyja za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, nadajući se da će on riješiti problem njihova položaja u američkome društvu.

U lipnju 1963. predsjednik Kennedy u poruci naciji zahtijevao je donošenje zakona o građanskim pravima kako bi se zaštitilo pravo glasa i pravo sudjelovanja manjina u građanskom životu na svim razinama. Otpori tomu zakonu bili su veliki tako da je prihvaćen tek za vrijeme predsjednika Johnsona 2. srpnja 1964.

Novi zakoni ipak nisu zadovoljili mlade Afroamerikance izvrgnute gospodarskoj i društvenoj diskriminaciji. U međuvremenu dogodili su se brojni neredi i sukobi crnačkog stanovništva s policijom u istočnim državama, a američku javnost uzbudio je i slučaj Jamesa Merreditha koji je izbačen sa Sveučilišta u državi Mississippi zato što je bio Afroamerikanac, piše hrt.hr.

I tu je u otporu segregaciji američke crnce vodio Martin Luther King. Već dugo je bilo naznaka da će toga borca za ljudska prava pokušati maknuti najmračnije snage Amerike. To se i zbilo. U gradu Memphisu u državi Tennessee preminuo je u vrijeme radničkog štrajka 4. travnja 1968. u 39. godini života, kao žrtva ekstremnih pristaša rasne diskriminacije.

Nekoliko dana poslije održan je veliki prosvjedni skup u Memphisu na kojem je napredna Amerika izrazila protivljenje podčinjenosti crnaca. Kingova je golema zasluga što je uvjerio i mnoge bijelce da postoji nejednakost i nagovorio ih da podrže borbu i zakone za njezino dokidanje.