Matične stanice i njihova terapijska primjena

Znanstveni simpozij sa međunarodnom sudjelovanjem o temi „Matične ćelije i njihova terapijska primjena“ počeo je danas u Sarajevu, u organizaciji Akademije znanosti i umjetnosti BiH.

Eminentni stručnjaci iz BiH, Hrvatske, Srbije i Velike Britanije govorit će o glavnim karakteristikama tipova matičnih stanica koje se mogu primjenjivati u terapijske svrhe, praktičnim iskustvima vezanim za transplantacije hematopoetskih matičnih stanica iz svih izvora kako u BiH tako i u svijetu, sigurnosnim protokolima uzimanja matičnih stanica i njihovom dugoročnom čuvanju za potencijalnu buduću upotrebu.

Zamjenica britanskog veleposlanika u BiH Jo Lomas je kazala da je tehnologija matičnih stanica na vrhuncu medicinske znanosti i da transformira živote tisuća ljudi svake godine.

„Ovo je važna konferencija za podizanje svijesti o mogućnostima prikupljanja i čuvanja matičnih stanica. Nama je drago da ovu konferenciju sponzorira Future Health Technologies, britanska kompanija koja je najveća banka matičnih stanica i stanica prikupljenih iz pupčane vrpce u Ujedinjenom Kraljevstvu“ kazala je Lomas.

Po njenim riječima, ona je u potpunosti akreditirana od svih relevantnih vladinih tijela u Ujedinjenom Kraljevstvu tako da roditelji mogu biti sigurni u kvalitetu njihovih usluga koje pružaju, te da će svi uzorci biti prihvaćeni u svim centrima za transplantiranje širom svijeta. Ove usluge su sada dostupne i u BiH.

Generalni direktor banke matičnih stanica Future Health u Velikoj Britaniji dr. Roger Dainty je kazao da je kada se prije deset, jedanaest godina počelo sa prikupljanjem i čuvanjem matičnih stanica iz pupčanika, bio jako mali broj bolesti koje su se mogle konkretno tretirati tim matičnim stanicama.

Po njegovim riječima, do danas više od 85 vrsta bolesti se tretira u standardnoj medicinskoj praksi upravo tim hematopoetskim matičnim stanicama koje se mogu naći u pupčaniku i placenti.

„Kada se pohranjuju matične stanice, s obzirom na to da se čuvaju duži vremenski period, 20-25 godina i više, najneophodnije je da taj uzorak bude kvalitetno obrađen i sigurno pohranjen“ kazao je Dainty.

Po njegovim riječima, u Velikoj Britaniji imaju vrlo striktan proces akreditacije i licenciranja banaka koje se time bave. Da bi se određena banka bavila pohranjivanjem, čuvanjem matičnih stanica, mora proći vrlo stroge akreditacijske, licencirane procedure.

„Zašto je to bitno? Da bi uzorak bio biološki kvalitetan, moramo shvatiti da će taj uzorak jednog dana ako je potreban otići u dijete koje je izrazito bolesno, koje nema imunog sistema ili čiji je imuni sistem izrazito oštećen. Zato je vrlo bitno da uzorak koji se bude transplantirao nakon dužeg vremena čuvanja bude adekvatan i čuvan na najbolji mogući način“ kazao je Dainty.

Profesor humane genetike na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu prof.dr. Miodrag Stojković je kazao da sa otkrivanjem novih vidova matičnih stanica imamo mogućnost da liječmo i nove bolesti, tako da je matična stanica u velikom naletu.

"Moram da kažem, ne samo za liječenje bolesti, nego i za razumijevanje zašto nastaje jedna nasljedna ljudska bolest, ima ih negdje oko 1.600, a mi ne znamo zašto one nastaju i gdje su uzroci i patogeneze. I tu nam pomažu matične stanice" kazao je Stojković.

Po njegovim riječima, veliki je segment bolesti koji može da se obuhvati terapijom matičnih stanica.

"Nažalost, naš dio Europe i dalje kaska za, ne samo praktičnom primjenom, nego upravo za tom šansom koja se nudi, a to je da mi budemo isto konkurentni svima u svijetu, upravo po tome kako primjeniti matičnu ćeliju za liječenje ljudskih bolesti" kazao je Stojković.

Po njegovim riječima, ono što nedostaje ovdje su sigurno, ne ljudi, nego infrastruktura, odnosno uslovi gdje oni mogu da rade i da tu nauku koja se bavi upravo biologijom matičnih stanica prevedu u jedan proizvod koji se zove lijek, a koji se na kraju zove lijek protiv liječenja ljudskih bolesti.

On je kazao da se veliki broj oboljenja može tretirati matičnim stanicama, počevši od svih krvnih bolesti.

"Samo iz pupčane vrpce imate sigurno 20-tak na toj listi, tako da taj broj bolesti je jako, jako veliki. Ono što treba da se kaže da ne može za sve bolesti. To je jako bitno. Nije matična stanica univerzalno sredstvo za liječenje svih bolesti, ali je lista bolesti koje se tretiraju matičnim stanicama sve duža i druža" kazao je Stojković.

Direktor discipline za ginekologiju i porodiljstvo KCUS-a Sarajevo prof.dr. Zulfo Godinjak je kazao da je sve veći interes za pohranjivanje matičnih stanica jer se zna da matične ćelije su ćelije koje se koriste za terapiju mnogih bolesti.

"Ne svih bolesti, nego određenog broja bolesti" kazao je Godinjak.