Makova hiža u Srcu Hercegovine

Fondacija Mak Dizdar proteklu godinu intenzivno je plasirala izuzetno vrijedne kulturne događaje i projekte skrenuvši pozornost medija i javnosti koja se okupila iz nekoliko gradova Bosne i Hercegovine na prvi Dan otvorenih vrata Makove hiže u Stocu, muzejsko-galerijskog centra Fondacije.

„Makova hiža nije rodna kuća ni grob Maka Dizdara, nego je zamišljena kao nešto mnogo suptilnije: mjesto na kojem boravi Makov duh, koji ovdje živi u njegovim rukopisima, u njegovim knjigama i bilješkama, ali i u svakoj pjesmi i riječi koju je napisao. I to je ono što, nadamo se, i svi posjetitelji mogu doživjeti u Makovoj hiži.

Osim toga, «Makova hiža» je zbog Makovog odnosa prema kamu, tj. stećcima, ujedno i dom umjetnosti stećaka. Ne samo u znanstvenom obliku, kroz literaturu o stećcima i srednjovjekovnoj Bosni u biblioteci Makove hiže, već i kroz umjetnost inspiriranu ovim jedinstvenim srednjovjekovnim kamenim gromadama. Jer, kao što je i Mak svojim djelom nastojao dokazati, stećci nisu samo povijesni kuriozitet, već i umjetnička i literarna djela. Širenje svijesti o toj činjenici je jedna od glavnih zadataka što ih je sebi postavila Fondacija i njen stolački centar, Makova hiža“, kazao je Gorčin Dizdar, predsjednik Fondacije Mak Dizdar.

Cjelodnevni program mogao se pratiti u cijeloj Bosni i Hercegovini putem radijskog prijenosa i televizijskih reportaža, a uživo je kulminirao u povjetarcu koji je naprosto raznosio emocije iz vrlo nadahnutih govora, prof. Besima Spahića člana Programskog vijeća Fondacije, Aleksandre Savić, idejnog tvorca kulturno-turističkog projekta Srce Hercegovine i Gorčina Dizdara, u kojima su se svi kao po dogovoru sjedinili u sjećanju i poštovanju na gospodina Envera Dizdara koji je bio začetnik ideje Makove hiže.

"Po očevoj liniji vodim porijeklo iz Stoca te sam zbog toga posebno dirnut ovom inicijativom. Ova hiža je sukus davno prohujale samostalne Bosne i Bosanskog Kraljevstva gdje se od dolaska Turaka pa do danas mnogo toga promijenilo, a i sam ovaj grad je bio žrtva velikih civilizacijskih sukoba reflektiranih kod nas. Kuća jednog velikana kao što je Mak Dizdar zaslužuje veliku vrijednost i pozornost," između ostalog rekao je prof. Besim Spahić, koji je na kraju govora izveo i svoju autorsku pjesmu koju je publika pozdravila velikim aplauzom.

Aleksandra Savić idejni tvorac pionirskog projekta kulturnog turizma u BiH Srce Hercegovine kazala je da je s Makom Dizdarom povezana već odavno, a da ju je s Fondacijom Mak Dizdar povezalo “Srce Hercegovine”.

Podsjećanja radi “Srce Hercegovine” je jedinstvena ruta obilježena piscima, pjesnicima i putopiscima, čiji koncept ne podilazi stereotipima današnjice niti komercijalizaciji, fokusiran je na vrijednosti bh bogatog nasljeđa i predstavlja Hercegovinu kao djelić svijeta vječne inspiracije, otvarajući prostor za kreativan i inovativan pristup turizmu, želeći predstaviti i približiti svijetu naše bezvremenske vrijednosti, ali i nama samima. Odabrane lokacije kroz Konjic, Mostar, Stolac, Čapljinu i Trebinje dio su bosanskohercegovačkog kulturno povijesnog nasljeđa, u kojem posebno mjesto pripada Makovoj hiži koja je i formalno otvorila svoja vrata: “Za sve doste drage i velikane srčane, za sve pod nebom dobre ljude”.

“Ovakve zadužbine predstavljaju najsvjetlije trenutke našeg društva i često i ne nastaju nužno zbog toga da se nekome nešto “ostavi” u nasljedstvo, nego zbog iskonskog poriva da se izrazi nematerijalno, ono što je nevidljivo, ono što predstavlja talent i genij jednog čovjeka, ovaj put Mehmedalije Maka Dizdara.

Ovo mjesto je iznad svega potrebno da ukazuje da možemo dalje učiti, da podsjeti da postoje puno jače i moćnije stvari od materijalnog – energija, duh, osjećaji, ljubav, razum – da postoji ideja!

Uzimajući u obzir sadašnje stanje društva ovo nam je sada toliko važno i potrebno da se direktno veže s osnovnim ljudskim potrebama – vodom i zrakom”, između ostalog rekla je Aleksandra Savić, naglašavajući da je Srce Hercegovine idealna ruta za studijska putovanja i mlade, a da je Makova hiža od neprocjenljive vrijednosti zbog sadržaja koji je veliki turistički biser, a i podrška mladima u izgradnji kulturnog identiteta.

Glumac Hrvatskog narodnog kazališta Robert Pehar govorio je stihove Maka Dizdara raskošnim talentom i razumijevanjem što je publika prepoznala, baš kao i mostarskog kantautora Sanela Marića Maru koji je još jednom potvrdio svoju vrijednost.

U Makovoj hiži pored rukopisa, dokumenata, privatne biblioteke i drugih eksponata vezanih za lik i djelo Maka Dizdara, izloženo je i nekoliko značajnih postavki vezanih za umjetnost stećaka: serija fotografija «Bogumilska skulptura» velikog hrvatskog fotografa Toše Dabca, crteži i tumačenja motiva sa stećaka pod nazivom «Bogumilska umjetnost» švicarskog povijesničara umjetnosti Rudolfa Kutzlija, reljefi «Kolo» i «A na dnu smrti boje će ubo biti bolje» australijskog skulptora Adisa Fejzića, skulpture «Bosančica» bosanskohercegovačke umjetnice Amre Zulfikarpašić.