Ljerka Ostojić: Studenti su polazište i ishodište mog programa rada

Novoizabrana rektorica Sveučilišta u Mostaru Ljerka Ostojić kazala je kako su studenti najvažniji dio Sveučilišta te kako su oni polazište i ishodište njezina Programa rada.

Izbor za rektoricu zaista je iznimna čast, ali i velika odgovornost. Vi kao prva žena u povijesti Sveučilišta na njegovu čelu, kako planirate odgovoriti svim izazovima i zadacima koji su pred Vama i da li možemo očekivati neke novosti na Sveučilištu u Vašem mandatu?

Ostojić: Istina, velika čast i svakako veliki izazov i profesionalni, ali i onaj ljudski. Već sam bila na čelu jednog kolektiva, ali ovo je nešto puno ozbiljnije i svakako multiplicira odgovornost. Iza mene je sada velika organizacija koja ne obuhvaća samo zaposlenike već i više od 16.000 studenata. Svaki izbor donosi i promjene.

Tako će i moj, nadam se donijeti očekivane, pozitivne promjene. Tim više što je Hercegovačko-neretvanska županija konačno usvojila Zakon o visokom obrazovanju.

Želimo primijeniti pozitivne zakonske propise, a usporedno raditi na osuvremenjivanju i modernizaciji Sveučilišta. Posebno nas zanima usklađivanje s potrebama tržišta rada, fleksibilnost i brza prilagodba promjenama na tržištu rada, konkurentnost i mogućnost zapošljavanja naših studenata.

Studenti su najvažniji dio Sveučilišta, polazište i ishodište mog Programa rada. Nastojat ćemo učiniti naše sveučilište prepoznatljivim i poželjnim mjestom gdje će student edukacijski, socijalno, društveno i emocionalno profitirati tijekom studija i kroz cjeloživotno učenje ostati u stalnom kontaktu.

Mnogo se govorilo o integraciji mostarskog Sveučilišta u europski prostor visokog obrazovanja. Hoće li se integracija dogoditi u Vašem mandatu i kako to planirate izvesti?

Ostojić: Sveučilište je uradilo određene aktivnosti vezane za razvoj Sveučilišta u smjeru integracije i akreditiranja. Za sada su četiri članice Sveučilišta imale vanjsku evaluaciju od strane Agencije za visoko obrazovanje i ispunili su kriterije i dobili pozitivnu ocjenu vanjskih evaluatora. Uvjerena sam da i ostale članice Sveučilišta imaju kvalitetu i ne sumnjam da i one zadovoljavaju te iste kriterije.

Planiram odmah postupiti po preporukama koje smo dobili od strane Europske udruge sveučilišta (EUA) koja je radila eksternu evaluaciju Sveučilišta, uključiti eksperte Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH i drugih eksperata koji će nam pomoći na putu ostvarenja pune institucionalne i programske akreditacije. Trebat će strpljenja, puno sredstava i rada. Ovo je problem koji treba riješiti i u koji ima smisla ulagati.

Očekujemo podršku resornih ministarstava obrazovanja, ali i drugih ministarstva u oblastima za koje obrazujemo mlade stručnjake. Timu za izradu projekata koji ćemo formirati prva zadaća bit će priprema za ispunjavanje uvjeta za akreditiranje. Međunarodno prepoznatljivo i konkuretno sveučilište je poseban cilj.

Poznato je kako veliki problem na Sveučilištu predstavlja financiranje. Iako ste se već s tim susretali, obnašajući dužnost dekanice Medicinskog fakulteta, ipak ste sada u poziciji koja zahtijeva veće zalaganje i angažman. Kako planirate iznaći rješenje kada je u pitanju taj problem?

Ostojić: Nestabilnost financiranja Sveučilišta u Mostaru u ovom je trenutku veliki nedostatak i u kratkom roku izravna prijetnja njegovu normalnom funkcioniranju u znanstveno-nastavnom i istraživačkom pogledu. Naša je zadaća raditi na iznalaženju rješenja. Poći ćemo od činjenice da je Sveučilište u Mostaru jedno od šest javnih visokoškolskih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Samo Univerziteti u Sarajevu i Tuzli imaju više organizacijskih jedinica-fakulteta i veći broj studenata od Sveučilišta. Po broju studijskih grupa smo iza Univerziteta u Sarajevu, a daleko ispred svih ostalih sveučilišta. Ova činjenica generalno mora biti prihvaćena i uvažena.

Između ostalog i na toj činjenici gradit ćemo svoje odnose s resornim ministarstvima koja odlučuju o podršci sveučilištima. Istrajat ćemo u tome da financijska sredstva koja dobijemo budu proporcionalna obimu rada i količini usluga koje Sveučilište pruža.

Na tržištu je velika konkurencija u obrazovnom sustavu. Vjerujem kako Vam je cilj održati kvalitetu nastave na visokoj razini na Sveučilištu i privući što veći broj studenata upravo na Mostarsko sveučilište?

Ostojić: Poznato je da tko ne ide u korak s tržištem i tržišnim zahtjevima, tko nije sklon promjenama i stalnim poboljšavanjima svog proizvoda ili usluge, ne može niti opstati na istom ili će, jednostavno, biti osuđen na stagnaciju, a to nikada nije dobro. Stoga i mi kao obrazovna institucija na tržištu moramo nužno provoditi brigu o kvaliteti na svakom radnom mjestu u svim područjima djelovanja Sveučilišta, kako bi potencijalni studenti koji se sutra žele uspješno integrirati u društvenu zajednicu prepoznali i izabrali, upravo naše sveučilište, kao najbolje mjesto gdje će usvojiti potrebna znanja.

S ciljem uspostave sustava osiguranja kvalitete, nužno je kako sam već spomenula u prethodnom pitanju izvršiti akreditaciju, certifikaciju, evaluaciju programa, poboljšati međunarodnu suradnju i međunarodno sudjelovanje u svakom smislu, kako na pojedinim sastavnicama Sveučilišta, tako i na razini Sveučilišta. Ono što se mora imati na umu jest činjenica da u tom procesu svaki zaposlenik Sveučilišta i svaki student mora imati odgovornost za kvalitetu u kontekstu svojih profesionalnih ili studentskih obveza.

Unatoč tomu što je Sveučilište u Mostaru jedno od kvalitetnijih u BiH, ipak mnogo se govorilo o korupciji u ovoj ustanovi; od kupovine ispita, pa i diploma. Ukoliko je to točno, što planirate učiniti u svezi s tim?

Ostojić: Nažalost, korupcija je ušla u sve pore našeg života pa tako i na obrazovne institucije. Većinu je takvih studenata 'progutao' državni aparat, gdje mogu vrlo lako prikriti svoje (ne)znanje. No, smatram da zakon tržišta i potreba za kvalitetnom radnom snagom ipak neće tolerirati niti takve diplome ni takve 'stručnjake'.

Novcem možete kupiti mnogo toga, ali znanje sigurno ne možete. S druge strane, držim da takva reputacija ne treba niti jednoj ozbiljnoj obrazovnoj ustanovi pa tako ni našoj, koja želi osigurati poziciju jedne od najkvalitetnijih obrazovnih institucija u zemlji.

Svakako da postojanje tog problema ne smijemo ignorirati i da 'borba' s tom pošašću mora biti sinergija svih nas, kako nas zaposlenika, tako i studenata i napose onih koji to, u konačnici, moraju i sankcionirati, zakonodavne vlasti.

U mandatu Vašeg prethodnika govorilo se o završetku Kampusa Sveučilišta u Mostaru. Da li će se to realizirati u Vašem mandatu? Što je sa sveučilišnom knjižnicom?

Ostojić: Završetak Kampusa je zahtjevna financijska stavka. Svakako da je u toj priči Vlada Republike Hrvatske učinila puno za Sveučilište i posredstvom Sveučilišta za građane Bosne i Hercegovine, posebno Hrvate. Neizmjerno smo im zahvalni. Bez te podrške gdje bi bilo Sveučilište? Ulaganja u Sveučilišni Kampus svakako će biti predmet budućih razgovora. No, u ovom trenutku, ono što zabrinjava jest podrška koju očekujemo od strane svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, a koja je do sad bila neznatna.

Jasno je da svi građani rade za dobrobit BiH, plaćaju porez i očekuju s pravom da im se vrati dio sredstava koja će biti odgovorno uložena u obrazovanje, zdravstvo i kulturu. Sredstva kojima raspolažu resorna ministarstva obrazovanja pripadaju građanima naše zemlje, a ne strankama, platformama ili ministrima. Nećemo odustati od sredstava koja nam pripadaju, a tražit ćemo i da se kriteriji raspodjele usklade sa stvarnim rezultatima Sveučilišta u konkurenciji s drugim sveučilištima u BiH.

Kada je u pitanju izgradnja knjižnice u Sveučilišnom kampusu i uspostava jedinstvenog sveučilišnog knjižničnog sustava, to će biti ključna zadaća u okviru sljedećeg rektorskog mandata. Sveučilišna knjižnica bi bila infrastrukturno središte sveučilišnog knjižničnog sustava, bibliografsko središte Sveučilišta, edukacijsko središte Sveučilišta, koordinacijsko čvorište sustava upravljanja ukupnim zbirkama i informacijskim izvorima Sveučilišta.

Mostarsko Sveučilište protekle godine obilježilo je 35 godina svoga postojanja. Još jedna nova akademska godina je počela. Koliko je ove godine upisano studenata i koliki je ukupan broj studenata koji studiraju na ovom sveučilištu?

Ostojić: U prvu godinu studija akademske 2013./2014. godine upisano je 2847 studenata, a na Sveučilištu u Mostaru ukupno studira više od 16.000 studenata. Kada je u pitanju ukupan broj studenata radi se o procjeni jer u ovom trenutku ne raspolažemo s potpunim podacima o upisima starijih godina kao i o broju diplomiranih studenata koji su napustili Sveučilište.

Što Vi mislite, je li je doista znanje moć, s obzirom na okolnosti u kojima živimo? Nažalost, unatoč stečenoj diplomi, većina mladih je nezaposlena i stječe se dojam kako je danas u BiH do zaposlenja moguće doći jedino "preko veze", što, zapravo, stvara određene frustracije i želju za odlaskom iz BiH. Što biste Vi, kao čelna osoba ove ustanove, poručili studentima i onima koji to tek planiraju postati?

Ostojić: Najčešće se problem visokog stupnja nezaposlenosti mladih koji ne mogu pronaći prvo zaposlenje veže za nedostatak vještina koje stječu tijekom obrazovanja, kao i problem neusklađenosti obrazovnog sustava u BiH s potrebama suvremenog tržišta rada. Najlakše je problem prebaciti na drugoga.

Studenti uče po programima koji jesu na Sveučilištu i koje kontinuirano treba usklađivati s europskim trendovima u visokom obrazovanju s definiranim akademskim profilima. Znanje je moć, to je nepobitna činjenica. Držim da mladim ljudima doista treba pomoći na putu stjecanja znanja, ali i vještina i jednostavno ih usmjeriti da, na tom putu, nikada ne zastanu. Samo tako oni mogu biti konkurentna tržišna snaga ne samo na našim prostorima, već svugdje u svijetu. To nam treba biti cilj, jer upravo ti mladi ljudi trebaju biti bitni čimbenici bržeg gospodarskog rasta utemeljenog na znanju.

Okosnica suvremenog obrazovanja bi tako trebala učiti mlade da prihvate inovativnost i poduzetništvo kao filozofiju života. Ako dio njih to prihvati i nauči korist je neupitna.