Koje su preventivne mjere za sprečavanje i umanjivanje štetnih posljedica od klizišta?

Svjedoci smo katastrofalnog stanja u našoj zemlji kao i u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji prouzročenog iznimno velikom količinom padalina u kratkom razdoblju što je rezultiralo poplavama u dolinama uz i oko rijeka i vodotoka na slivu Save, kao i aktiviranje velikog broja klizišta.

Sve razmjere ove katastrofe dijelom nam dočaravaju fotografije i TV snimke među kojima je cijeli niz mogu slobodno reći do sada nezabilježenih na širem području, iz kojih vidimo svu veličinu tragedije kao i opasnosti koje nam prijete.

Tim povodom gost Jutarnjeg programa Mostarske panorame Radija Herceg Bosne bio je Josip Marinčić, dipl.ing. geologije, a temom su bila klizišta.

Što su klizišta i kako ona zapravo nastaju?

- Klizanje je kretanje mase stijena ili tla niz padinu. Ono uključuje sve pokrete na padinama neovisno o mehanizmu pokreta i vrsti stijena. Karakteristični primjer je klizanje koherentnog tla, uslijed djelovanja aktivnih sila na padini (zbog porasta pornoga tlaka ili naknadnoga opterećenja na padini), koje uzrokuju stvaranje nestabilnosti i kretanje mase niz padinu.

Klizanje je ili (najčešće) prirodni proces oblikovanja reljefa ili se javlja kao posljedica ljudskih aktivnosti koje narušavaju stabilnost padina u brežuljkasto brdovitim područjima. To su vrlo raznovrsne pojave po obliku, veličini pokrenute mase, načinu i brzini kretanja, dubini klizne plohe itd. Upravo i nažalost zapravo sve moguće tipove, vrste i podvrste klizišta možemo vidjeti ovih dana u Bosni i Srbiji.

Klizišta su u pravilu povezana s drugim nepovoljnim događajima: poplava, erozija, bujice itd.?

- Osnovni preduvjeti razvoja klizišta jeste geološka građa terena, odnosno geomehaničke značajke tla. Kada se radi o stijenama onda slične procese na padinama uglavnom nazivamo odronima a ne o klizištima. Pored geološke građe preduvjet za razvoj klizišta je i morfologija odnosno brežuljkasto-brdski reljef, i naravno za razvoj klizišta je potreban „okidač“ koji će aktivirati klizište.

Ovaj okidač je najčešće voda kao što je i u ovom našem slučaju. Znači uslijed obimnih količina oborina došlo je do djelomičnog infiltriranja vode u tlo, pri čemu se bitno mijenjanju njegove fizičko-mehaničke značajke i tlakovi i dalje gravitacijskim djelovanje dolazi do pokretanja masa.

Unutar te „klizne mase“ uslijed infiltriranja vode se događaju složeni procesi u kratkom vremenu i oni su ovisni o litološkim i hidrogeološkim svojstvima tla te o količini infiltrirane vode.

Infiltracija vode ovisi o morfologiji terena, uređenosti površine terena, postojanju vegetacije posebno šuma, uređenosti vodotoka a prvenstveno bujičnjaka, kontrola pukotina u tlu čijim pravcima se brzo infiltrira voda, propusti za oborinske vode, otvorene septičke jame itd.

Obzirom na to da geološku građu terena ne možemo (ili teško možemo) mijenjati, upravo se prevencije na nestabilnim i uvjetno stabilnim terenima uglavnom odnose na aktivnosti kojima se umanjuju efekti i utjecaju voda.

Gdje su u tom kontekstu „čovjekove aktivnost“?

- Čovjek svojim djelovanjem ponekad može značajno utjecati na veličinu i učestalost pokreta na padinama. Kao primjer, navodi se intenzivno korištenje zemljišta, sječa šuma, ali i urbanizacija područja koja su označena kao potencijalno opasna za, primjerice, nastanak klizišta. U takvim uvjetima, potrebno je predvidjeti i kontrolirati utjecaj antropogenih faktora na pojavu pokreta na padinama.

Naravno, u nekim slučajevima ljudska aktivnost ne utječe na pojavu pokreta na padinama, već su oni isključivo posljedica utjecaja raznih prirodnih faktora. Tada je potrebno znati gdje, kada i zašto se javljaju ovi pokreti, kako bi se smanjili njihovi štetni utjecaji na ljude i njihovu imovinu. Mnogi pokreti na padinama posljedica su interakcije prirodnih i antropogenih faktora.

Kako se zaštititi od ovakvih procesa?

- Klizišta spadaju u procese koje jednostavno nazivamo Geološki hazardi (tu se mogu svrstati i potresi, vulkanska aktivnost pa i poplave), u tom kontekstu geološke informacije jednostavno omogućavaju prepoznavanje ovog prirodnog hazarda u cilju preventivnoga djelovanja i smanjivanja njihovih štetnih posljedica za ljude.

Procesi na Zemlji, koji uzrokuju gubitak ljudskih života i velike materijalne štete, nazivaju se opasni prirodni procesi ili prirodni hazardi. Veličina i učestalost ovih procesa ovisi o faktorima kao što su: klimatska obilježja, geološke značajke i vegetacija.

Na primjer, pojava poplave na nekom području ovisit će o: intenzitetu i jakosti oborina, infiltracijskom kapacitetu tla, stupnju evapotranspiracije, vrsti i obilju vegetacije i topografiji.

Povećanje broja ljudi na Zemlji i koncentriranje stanovništva i resursa u većim sredinama (npr. gradovima) povećava opasnost od opasnih prirodnih procesa. Ovaj trend je danas sve više naglašen, tako da mnogi ljudi danas žive u područjima u kojima vrlo često dolazi do pojava prirodnih hazarda.

Utjecaj prirodnih hazarda na ljude i okoliš može se predvidjeti razmatranjem klimatoloških, geoloških i bioloških uvjeta na nekom području i na taj način moguće je barem umanjiti njihove štetne posljedice.

Često se ovih dana raspravlja o tomu mogu li se ovakvi događaji predvidjeti ?

- Rizik nastanka određenoga događaja (pa tako i prirodnoga hazarda) može se definirati kao produkt vjerojatnosti događaja i posljedica koje se javljaju u slučaju nastanka događaja. Vjerojatnost događaja ovisi o jakosti prirodnoga hazarda; što je jakost prirodnoga hazarda veća, to je vjerojatnost njegova pojavljivanja manja.

Vrlo često rizik od prirodnoga hazarda nije moguće izraziti jednoznačno; potrebno je uzeti u obzir činjenicu da različita veličina nekoga događaja može imati različitu vjerojatnost i različite posljedice.

Pritom, treba uzeti u obzir da određivanje posljedica nekog prirodnoga hazarda ovisi, osim od samog prirodnoga procesa koji ga uzrokuje, i o: meteorološkim, hidrološkim, biološkim i geološkim uvjetima na lokaciji na kojoj se procjenjuje rizik. Glavni problem u procjeni rizika je nedostatak mjerenja kojima bi se kvantificirala vjerojatnost pojave prirodnoga hazarda.

Prihvatljivi rizik od prirodnoga hazarda ovisi o prirodi hazarda i teško ga je odrediti, jer često ovisi o subjektivnoj procjeni pojedinca ili cijeloga društva u sasvim određenoj situaciji (npr. prihvatljivi rizik od havarije na nuklearnoj elektrani je vrlo nizak, za razliku od rizika pojave manjega klizišta u nekom nenaseljenom području).

Znanstvenici i struka treba, nakon što identificiraju potencijalno opasne prirodne hazarde, svoje informacije i znanja prenijeti prostornim planerima i političarima, koji odlučuju o konkretnim mjerama za suzbijanje ili ublažavanje prirodnih hazarda.

Koje su preventivne mjere za sprečavanje i umanjivanje štetnih posljedica od klizišta?

- Prema nekim procjenama, omjer uloženog novca za sprječavanje nastanka klizišta prema dobivenom (očuvanje materijalnih dobara od nastalih šteta) kreće se od 10 do 2 000. Posljedice od nastanka klizišta, ili općenito od pokreta stijenske mase ili tla na padinama,mogu se umanjiti na sljedeće načine:
1. Identifikacijom područja u kojima je velika vjerojatnost od nastanka klizišta;
2. Dizajniranjem nagiba padine ili izgradnjom inženjerskih struktura koje će pomoći u održanju stabilnosti padina; pošumljavanjem, uređenjem i održavanjem vodotoka i bujučnjaka…
3. Edukacijom ljudi u potencijalno opasnim područjima na moguće posljedice od nastanka klizišta;
4. Kontrolom klizišta nakon što je proces pokreta mase na padini već započeo.

Što nakon ovoga i koje pouke iz ovih događaja izvući?

- Za sanaciju štete i vraćanje u neko normalno stanje trebat će nam zaista jako puno sredstava koja realno ova država nema i tu trebamo pomoć međunarodne zajednice.

Pouke koje iz ove katastrofe moramo izvući su da se stvore zakonski mehanizmi da se namjenska sredstva troše namjenski što do sada nije bio slučaj. Imamo cijeli niz „nameta“ i sredstava sa svrhom različitih vodnih naknada, naknada za šume i šumsko gospodarstvo nakande za građenje itd, koje se ne realiziraju u svrhe za koje se prikupljaju.

Niti jedna država nije dovoljno bogata da neutralizira sve prirodne hazarde i rizike, ali treba težiti da se na najbolji način gospodari s raspoloživim te da se kroz ponajprije preventivne aktivnosti stječu preduvjeti za smanjenje razmjera ovakvih nepogoda.