Izložba dokumentarne građe povodom 110 godina od osnivanja SPKD Prosvjeta
Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta Mostar prigodnom izložbom obilježio je 110 godišnjicu uspješnog djelovanja. Izložba dokumentarne građe o ovom nacionalnom društvu mostarskih Srba, autora novinara i publiciste Zlatka Serdarevića, svečano je otvorena u četvrtak u holu Vladičanskog dvora, sjedištu episkopa zahumsko hercegovačkog i primorskog, vladike Grigorija.
Izložba je pružila posjetiteljima uvid u veoma razrađenu i impresivnu djelatnost članova ove asocijacije tijekom dvanaest desetljeća djelovanja.
Prosvjeta, osnovana daleke 1902. godine, je predstavljala najorganiziranije nacionalno društvo ne samo u BiH nego i šire, a imala je svoje pododbore čak i u Sjedinjenim Američkim Državama. Bavila se kulturno, prosvjetnim, gospodarskim i političkim radom u cilju stjecanja građanskih prava i sloboda, posebno za vrijeme Austrougarske uprave. Izložbu je otvorio mostarski paroh Radivoje Krulj podsjetivši na zlatno doba aktivnosti mostarske Prosvjete koja je formirana nepun mjesec dana po osnivačke skupštine Glavnog odbora u Sarajevu.
''Večeras je pred nama retrospektivna izložba djelovanja SPKD Prosvjeta od osnivanja 1902. godine do danas. Prinudno gašenje nastaje 1914. od strane austrougarskih vlasti, kada je zabranjen rad svih srpskih organizacija i društava i 1949. godine od strane komunističkih vlasti. Ova izložba je pravi dragulj i osvježenje, pogotovo kada imamo u vidu činjenicu da je izgorjela arhiva Srpske pravoslavne crkvene općine Mostar, da je Prosvjeta bila zabranjena i skoro zaboravljena, i da je u posljednjem ratu vrlo malo originalne arhivske građe ostalo, onda je trud koji je autor Serdarević uložio da bi nas izložbom počastio i obradovao, tim veći i značajniji'', kazao je mostarski paroh Radivoje Krulj.
Na dvadesetak panela predstavljeni su originalni plakati, afiše kulturno prosvjetnih programa, pozivnice, faksimili i originali naslovnih stranica prosvjetinih Kalendara, novina, glasnika i alamanaha, fotografije poznatih ličnosti, đački dom u Mostaru himna Prosvjete koju je napisao Aleksa Šantić inače prvi predsjednik Prosvjete 1902. godine.
Autor izložbe je ukazao na neke zanimljivosti vezane za rad Gradskog odbora Prosvjete Mostar..
''Prvi prosvjetin đački dom u Bosni i Hercegovini otvoren je u Mostaru 1909. godine kada je Eparhija dodijelila zgradu Srpske osnovne škole pod košćelama, pitomcima, siromašnim učenicima srednjih škola. Prva škola za domaćice u BiH otvorena je u Baćevićima. Nekoliko Mostaraca dalo je obol radu Glavnog odbora u Sarajevu. Akademik Vladimir Ćorović je bio idejni tvorac projekta osnivanja Srpske centralne biblioteke Prosvjete u Sarajevu, uredio je jedan Kalendar i bio tajnik ovog društva. Mostarac Đorđe Pejanović je bio dugogodišnji bibliotekar te biblioteke i jedan od urednika nekoliko izdanja Prosvjete. Risto Radulović je ostao zapažen jer je uređivao Kalendare u periodu 1911.-1914. i to su bili najbolje uređeni kalendari na širim prostorima. Tri mostarske obitelji su veliki donatori mostarskoj Prosvjeti. Obitelj Davidović Dokić je poklonila zgradu Srpskoj ženskoj školi na Suhodolini, Milišići zgradu Zahumku u Liska ulici dok je Persa Ćorović Prosvjeti zavještala Ćorovića kuću'', istaknuo je Serdarević.
Autor je ovom prilikom najavio da će slične izložbe prirediti o HKD Napretku, Gajretu odnosno Preporodu i Matici hrvatskoj. Nakon toga bile bi zajednički predstavljene u Galeriji ''Kraljice Katarine'' u Kosači.







-webp.webp)








-webp.webp)



-webp-wm.webp)






