Ima li budućnosti za mlade Balkana? Šansa u startup poduzećima

Može li nova generacija tehnoloških pionira ostvariti snove o uspjehu razmjera Silicijske doline? Jednog ljetnog dana prije dvije godine, Ivan Vesić, softverski inženjer nastanjen u Nišu, gradu na jugu Srbije, žurio je u veterinarsku kliniku. Automobil je udario njegovog jednogodišnjeg mačka Damijena i nanio mu teške povrede noge i repa.

Veterinar Mirza Sejdinović je morao amputirati rep, ali je uspio spasiti nogu. Vesić je odahnuo. Mačak Damijen će biti dobro. U neobaveznom razgovoru koji je uslijedio Sejdinović se požalio na softver koji koristi njegova klinika. Vesić je bacio pogled na monitor računara i zaključio da mora postojati neki bolji način za vođenje veterinarske prakse.

Nekoliko narednih tjedana Vesić i Sejdinović su se redovno sastajali da bi radili na razvoju programa za vođenje veterinarske ordinacije. Onda su shvatili da bi mogli započeti nešto mnogo ambicioznije – napraviti softver koji je jednostavan za korištenje i ponuditi ga veterinarima širom svijeta. Kada su jednu od ranih verzija programa pokazali veterinaru iz Srbije nastanjenom u Americi, on je bio oduševljen.

Tako je rođena kompanija VetCloud. Ovog studenog, više od dvije godine kasnije, poslije opsežnih testiranja na Balkanu i u Britaniji, njihov program za vođenje veterinarske prakse službeno je startao s radom u Londonu. Vesić (38) i Sejdinović (29) samo su dvojica među stotinama poduzetnika na Balkanu koji osnivaju startup firme u segmentu novih tehnologija, riješeni da osvoje globalna tržišta.

"Vjerujem da je samo pitanje vremena kada će se u regiji pojaviti kompanija koja će se po uspjehu mjeriti sa gigantima kao što je Skype", izjavio je Ljuben Belov, menadžer i partner u fondu Launchub, koji investira u startup poduzeća u digitalnom sektoru u Jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u bugarskoj prijestolnici Sofiji.

Neke balkanske startup kompanije već su stigle u Silicijsku dolinu, naprimjer Emailio. Jedan od osnivača ove kompanije je bugarski srednjoškolac koji je radio na mobilnoj aplikaciji za čišćenje pretrpanog elektronskog poštanskog sandučeta. Flipps, kompanija čija aplikacija omogućuje korisnicima da video sa mobilnih uređaja prikazuju na televizijskom ekranu, također se preselila iz Bugarske u okolinu San Francisca.

Vesiću i Sejdinoviću se pridružio treći partner, programer Milan Đorđević, s kojim su nastavili rad na razvoju programa u cloud tehnologiji koji pomaže veterinarima da vode zdravstvene kartone, zakazuju preglede i primaju obavještenja o potrebnim dopunama zaliha lijekova. Da bi osigurali sredstva za razvoj kompanije, nisu otišli u Beograd, glavni grad Srbije, već u Sofiju, koja nudi više mogućnosti za osiguravanje investicija za startup kompanije.

Organizacije Launchub i Eleven raspolažu sredstvima u ukupnom iznosu od 21 milijun eura u okviru programa JEREMIE, koji financira Europska unija za potrebe podrške malim i srednjim poduzećima. U protekle dvije godine su distribuirali devet milijuna eura i tako pomogli 120 startup kompanija, a planiraju do 2015. godine osigurati podršku za oko 200 kompanija.

Sve je veći broj domaćih stručnjaka za visoke tehnologije koji žele biti vlastite gazde i sami ponuditi svijetu sljedeću 'veliku aplikaciju' ili uspješan sistem za elektronsko poslovanje. Toj novoj generaciji pripada Miloš Milić, dvadesetpetogodišnji IT stručnjak iz Srbije. Radio je za pet različitih kompanija, ali uvijek mu se činilo da nema dovoljno slobode na poslu. Prošlog prosinca, on i njegov poslovni partner Srđan Stupar dali su otkaze i istog dana osnovali kompaniju Farmia, online platformu za razmjenu stoke.

Ne tako davno, startup kompanije iz Srbije su morale tražiti sredstva u inozemstvu. Sada fondovi kao što je StartLabs, osnovan prošle godine, pokušavaju popuniti tu prazninu, podstaknuti radom sve brojnijih poduzetnika u domenu visokih tehnologija. "Ovo je najbolji trenutak za takvu inicijativu", kaže Nebojša Lazić, jedan od osnivača StartLaba i serijski poduzetnik sa velikim iskustvom u razvoju softvera.

Unioncy, online platforma na kojoj korisnici mogu voditi evidenciju o kupovinama i čuvati garancije, račune, osiguranja i priručnike na jednom mjestu, preselila se iz Sofije u London, grad koji nudi više prilika za osiguravanje investicijskih sredstava.

Ali sudbina kompanije Unioncy pokazuje da preseljenje u veliki tehnološki centar nije garancija uspjeha. Kompanija je brzo prešla put od osnivanja do gašenja, koje je objavljeno krajem listopada, poslije suočavanja s tehničkim problemima za koje se pokazalo da su složeniji nego što su partneri očekivali.

Dok startup poduzeća na Balkanu još sanjaju o velikom proboju, jedna susjedna zemlja, koja je također pripadala komunističkom bloku, uveliko niže uspjehe na međunarodnoj sceni. Mađarska je zemlja iz koje su potekle kompanije kao što je Prezi, čiji je proizvod popularni softver za prezentacije zasnovan na 'cloud' tehnologiji, Ustream, platforma za strimovanje videosadržaja, i LogMeIn, program koji omogućuje korisnicima da pristupe svom računaru sa udaljene lokacije.

Kompanija Prezi je osnovana 2009. godine da bi razvijala alternativu za Microsoftov sveprisutni program PowerPoint. Pet godina kasnije, njihov program ima 45 milijuna korisnika širom svijeta. Zajedno s kompanijama Ustream i LogMeIn, Prezi je osnovao nevladinu organizaciju po imenu Bridge Budapest, koja ima za cilj da pruži pomoć i inspiraciju novoj generaciji mađarskih poduzetnika.

Prema podacima Europskog udruženja privatnih investicijskih fondova i kompanija koje osiguravaju rizični investicijski kapital (EVCA), Mađarska bilježi najvišu stopu investicija rizičnog kapitala izraženu kao postotak bruto domaćeg proizvoda u čitavoj Europskoj uniji. Zsolt Bako, suosnivač CoLabsa, radnog prostora za startup kompanije, vjeruje da bi sljedeća velika stvar mogla biti bliže nego što mislimo. "Potrebno je vrijeme", kaže on. "Posljednje dvije godine svi su očekivali da se dogodi nešto ogromno, pa su svi bili razočarani kada se ništa nije dogodilo. Ali zajednica stoji sve bolje i bolje".

"Ono što bismo ovdje mogli razviti jeste neka vrsta inkubatora za talente – mjesta koja će proizvoditi ljude sa zanimljivim idejama", kaže Maxim Gurvits, partner u sofijskoj kompaniji Teres Capital, koja planira osnovati investicijski fond iz kojeg će se ulagati u startup poduzeća u Centralnoj i Istočnoj Europi.

Balkanu ne nedostaje dobrih programera, ali, sa stanovišta investitora, odsustvo ljudi sa poslovnim iskustvom predstavlja ozbiljan nedostatak. "Ljudi nemaju sasvim jasnu predstavu o tome šta znači imati vlastitu kompaniju, o odgovornostima koje to podrazumijeva, o tome koliko se mora raditi", izjavio je Dimitrov iz fonda Eleven.

Vlade balkanskih država polako povećavaju svoj angažman u ovom sektoru. Srbija ima Fond za inovacije, koji financira Europska unija i koji je do sada podijelio 53 donacije u ukupnom iznosu od šest milijuna eura. Sofija gradi tehnološki park vrijedan 50 milijuna eura, također uz pomoć Bruxellesa – za potrebe povezivanja lokalnih kompanija sa sveučilištima, što treba podstaknuti razvoj inovacija.

Neki ukazuju na primjer britanske vlade, koja investitorima u startup kompanije i samim kompanijama nudi velike porezne olakšice. "Svim startup kompanijama potrebne su porezne olakšice i jedan relaksiraniji porezni sistem tijekom prve i druge godine poslovanja", izjavila je Danica Radišić, poduzetnica iz Beograda.

Dok političari preračunavaju prioritete, programeri nastavljaju raditi na svojim velikim idejama. VetCloud priprema službeno lansiranje programa u Londonu i pregovara o partnerstvu s distributerima u Sjedinjenim Državama. Jedan dio priče o projektu VetCloud već je došao do svog sretnog završetka. Mačak Damijen možda ima rep koji više priliči zecu, ali od ozljeda se uspješno oporavio i danas ponovno bezbrižno luta ulicama Niša, navodi se u tekstu Borjane Džambazove u okviru BIRN projekta.