Hercegovački pjesnici stihovima probudili kamene spavače na Radimlji
Kameni spavači na Radimlji sinoć su bili domaćini brojnim hrvatskim pjesnicima s područja Hercegovine.
Riječ je o ''Vidoškoj pjesničkoj noći'', drugom okupljanju ove vrste koje kao dio tradicionalne kulturne manifestacije ''Stolačko kulturno proljeće'' organizira ogranak Matice hrvatske Stolac.
Večer je hrvatskom himnom otvorio zbor mladih sv. Stjepana iz Opuzena, a nakon njih pjesmu ''Ta stijena kojoj je ime domovina'' prigodno je recitirala dramska umjetnica Maja Lasić.
Ovom pjesmom Anđelka Vuletića, dobitnika nagrade Hrvatski stećak (rad akademskog kipara Stjepana Skoke), započeo je službeni dio programa.
Nakon pozdravnog govora načelnika općine Stolac Stjepana Boškovića led je probila prva pjesnička grupa koju su otvorili Božidar Brezničak Bagola, Ružica Soldo, Pero Pavlović i najmlađa ovogodišnja sudionica Ivana Erić.
U dinamičnom pjesničkom zanosu odmah je nastupila i druga skupina pjesnika predvođena povijesničarem, političarem, kritičarem, prevoditeljem, a prije svega književnikom Đurom Vidmarovićem, koji je redoviti gost ove manifestacije.
S njim u društvu svoje stihove govorila je književnica i slikarica Enrika Bijač, stočanin Srećko Marijanović i ambiciozna mlada autorica povijesnog romana ''O Bosni srebrenoj'' Mirana Rogić.
U ime Anđelka Vuletića, dobitnika ovogodišnje nagrade, koji zbog bolesti nije mogao nazočiti ovom događaju, nagradu je od predsjednika Matice hrvatske ogranak Stolac dr. Mladena Boškovića preuzeo Đuro Vidmarović, koji je okupljenima poručio kako je ponosam što može primiti ovu nagradu u ime, nesumnjivo u ovom trenutku, najvećeg hrvatskog pjesnika Anđelka Vuletića.
''U isto vrijeme, beskrajno sam tužan što zbog bolesti on ne može biti sa nama jer znam koliko bi mu značio boravak ovdje na njegovom dragoj hercegovačkoj grudi kojoj je cijelog života ostao vjeran.
Anđelko je najprevođeniji hrvatski književnik iza kojega nisu stajale ni udruge ni države. On je prevođen na strane jezike zbog interesa publike, naše je veliko ime u Francuskoj gdje je njegova knjiga ''Kad budem velik kao mrav'' izazvala veliku pozornost probrane francuske publike, i sam ''Le monde'' pisao je upravo hvalospjeve o toj knjizi.
Prevođen je i na ruski i na ukrajinski, sjajan je romanopisac i prozni pisac, a prije tri godine objavio je roman koji je najznačajnije prozno djelo suvremene hrvatske književnosti, kršćanskog nadahnuća pod naslovom ''Poraz osvetnika''. Hrvatski književnici rođeni u Hercegovini nezaobilazan dio suvremene hrvatske književnosti'', poručio je Vidmarović.
Svojim stihovima okupljene su počastili Pajo Kanižaj, koji je zaplakao hrvatski, sanja hrvatski, šuti hrvatski, ali i piše hrvatski. Sa njim u društvu govorili su Marina Kljajo Radić, predsjednica društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, zatim novinar Dušan Musa i Jasenka Požega Sremac.
Tomislav Marijan Bilosnić, Stanko Krnjić i Mario Knežević također su nazočnoj publici u kratkom vremenu predstavili dio svoga rada.
U posljednjem krugu svoju poeziju recitirali su Čapljinac Jozo Jakiša, Stočanin Ivo Raguž, dobitnica književne nagrade fra Grgo Martić Lidija Pavlović Grgić i Ljubo Krmek, jedan od domaćina ovog događaja.
Važno je napomenuti kako je Matica hrvatska Stolac tiskala i posebenu publikaciju koju je uredio pjesnik Ljubo Krmek. Publikacija predstavlja ovogodišnju manifestaciju i njezine sudionike, ali i pjesme koje su gosti recitirali.
Manifestacije je održana uz pokroviteljstvo općine Stolac, Hercegovačko-neretvanske Županije i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.







-webp.webp)








-webp.webp)



-webp-wm.webp)






