'Crveni oktobar' špijunirao i u BiH!

"I Bosna i Hercegovina našla se na udaru cyber-špijuna", pokazalo je istraživanje Kaspersky Laba. Riječ je o osam računala diplomatskog osoblja i veleposlanstva.

Od zemalja bivše Jugoslavije, u špijunskoj mreži našle su se i Hrvatska, Makedonija i Srbija.

Žrtve cyber-šijunaže su uglavnom bile iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i središnje Azije, a manjim dijelom iz Europske Unije i Sjeverne Amerike.

"Glavna svrha ove operacije, kako se čini, prikupljanje je povjerljivih informacija i geopolitičke inteligencije, iako izgleda da je opseg prikupljanja informacija dosta širok", objavio je u ponedjeljak Kaspersky u svom izvješću.

Prema analitičkom izvještaju kompanije Kaspersky Lab, operacija 'Crveni oktobar' (Red October), skraćeno 'Rocra', još uvijek je aktivna i u siječnju 2013, a traje čak od 2007. godine.

Tijekom posljednjih pet godina napadači prikupljaju podatke o stotinama žrtava visokog profila, iako je nepoznato kako te informacije koriste.

Napadači, za koje se vjeruje da su izvorni govornici ruskog, postavili su složenu i opsežnu infrastrukturu koja se sastoji od mreže najmanje 60 komandnih i kontrolnih servera, za koje Kaspersky kaže da mogu parirati masivnoj infrastrukturi koju je koristio malware Flame, koji je Kaspersky otkrio prošle godine.

Ipak, sigurnosni stručnjaci tvrde da Crveni listopad nema nikakve veze s malwareom Flame.

Napad također ne pokazuje znakove da iza njega stoji neka država, pa je lako moguće da je riječ o djelu cyber kriminalaca ili freelance špijuna koji na crnom tržištu žele prodati vrijedne podatke vladama i ostalim zainteresiranim stranama, smatra Costin Raiu, viši sigurnosni stručnjak u Kaspersky Labu.

Grafikon pokazuje mjesto na kojem su smješteni zaraženi strojevi koji su kontaktirali Kaspersky Lab tijekom istraživačkog razdoblja od dva mjeseca

Raiu nije želio otkriti kako je njegova kompanija otkrila ovu špijunsku operaciju. Otkrio je tek da je netko u listopadu prošle godine zamolio Kaspersky Lab da ispita sumnjivu phishing kampanju i maliciozne datoteke koje su je pratile.

Istraga ih je dovela do otkrića više od 1.000 zlonamjernih modula koje su napadači koristili u petogodišnjoj operaciji.

Svi komandni i kontrolni serveri postavljeni su u lancu, s tri razine proxija, kako bi sakrili "matičnu" infrastrukturu i spriječiti istražitelje u praćenju traga natrag do konačnog sabirnog mjesta svih podataka.

Negdje, kaže Raiu, leži "superserver", koji automatski obrađuje sve ukradene dokumente, pritisnute tipke i uhvaćene sadržaje sa zaslona, te organizira ove podatke po jedinstvenim ID-jevima žrtva.