Carski pokloni Titu izloženi u zgradi koja je i sama poklon

Izložba "Carski darovi", na kojoj će biti predstavljen ekskluzivan izbor poklona članova vladarskih obitelji Josipu Brozu Titu, bit će otvorena u Muzeju 25. maj, zgradi koju je Grad Beograd poklonio doživotnom predsjedniku za njegov 70. rođendan.

Vršitelj dužnosti direktora Muzeja istorije Jugoslavije Neda Knežević je rekla da će do 25. kolovoza posjetitelji u renoviranom prostoru Muzeja 25. maj moći pogledati 68 poklona koje je Tito dobio od vladarskih obitelji iz 18 zemalja Europe, Azije i Afrike.

Predmeti, izrađeni od plemenitih metala, dragog kamenja i najfinijeg porcelana podijeljeni su u pet cjelina - arheološki, upotrebni i ukrasni predmeti, nakit i odlikovanja, datiraju od 7. stoljeća p.n.e do polovine 20. stoljeća, a svaki eksponat, kako ističe Knežević, ima svoju priču.

Prvi poklon od jednog kralja Tito je dobio 1954. - kacigu koju mu je darivao grčki kralj Pavle Prvi, što je ujedno i najstariji poklon po vremenu nastanka u zbirkama MIJ-a.

"On svojom simbolikom kao da na neki način anticipira politički uspon Josipa Broza Tita, jer je poznata simbolika kacige (šljema). To je simbol moći, uzdizanja, neranjivosti sve ono što je Tito za života imao", primijetio je kustos izložbe Momo Cvijović.

Posljednji poklon od jedne krunisane glave doživotni predsjednik Jugoslavije je dobio 1979. od šeika Kuvajta - srebrnu maketu jedrenjaka, simbol te zemlje.

Cvijović je izdvojio i repliku carskog ukaza Kira Velikog iz 539 p.n.e koju je Tito dobio u Teheranu, na proslavi 2.500 godina Persijskog carstva, od iranskog šaha Reze Pahlavija.

Taj ukaz se smatra prvim dokumentom o ljudskim pravima. Bio je ugrađen u temelje Vavilona i pronađen 1889. Original se nalazi u Britanskom muzeju u Londonu, a ista replika nalazi se u zgradi Ujedinjenih naroda. Po nekim izvorima ukaz je preveden na svih šest službenih jezika, a drugi kažu da je prevedan na sve jezike svijeta.

"Iranci se ponose tim dokumentom. Star je oko 2.500 godina i govori o pravima, slobodnom izboru profesije. Tekst je pisan klinastim pismom i Kir na jednom mjestu kaže da ne želi biti vladar narodima koji ga ne žele", objasnio je Cvijović.

Veselinka Kastratović Ristić, također kustos izložbe "Carski darovi", skrenula je pažnju na predmete koje su Tito i Jovanka dobili kao osobne poklone - na zlatnu tabakeru koju je Jovanki poklonila grčka kraljica Frederika i zlatnu tabakeru Brozu od Pavla Prvog.

"Jovanka je često dobivala nakit od etiopskog cara Hajla Selasija koji je imao svoju radionicu za zlatne predmete i nakit. Na izložbi postoje srebrne kutije i sa zlatnim aplikacijama koje su iz te carske radionice, dvije narukvice, ogrlica sa sitnim detaljima, ukrasni češalj", rekla je Tanjugu Ristić.

Ona je istaknula da ponos muzeja predstavlja glava Bude, dar afganistanskog kralja, jedan od rijetkih sačuvanih predmeta s obzirom na oružane sukobe u Afganistanu.

Tu je i figura kamile iz Jordana, maketa carske kočije iz Kambodže, pernica u obliku makete prijestola Hajla Selasija, servis za čaj iz Kambodže, kutija norveškog kralja Olafa, zlatna kutija sa brilijantima iz Maroka...

"Vladari Europe poklanjali su vrlo suvremene, uglavnom upotrebne predmete. To su bile sve parlamentarne kraljevine sa striktnim protokolom što se može pokloniti i željom da pokažu svoju tradiciju. Kraljica Danske je tako poklonila risa od porculana, tu su servisi za kavu ili čuvena belgijska čipka", ispričala je Ristić.

Kroz predmete, dokumente i fotografije posjetioci će se upoznati sa pravilima i običajima koji prate razmjenu poklona državnika.

Institucija darivanja na najvišoj državnoj razini je, prema riječima kustosa, jedinstvena, stvar protokola između dvije zemlje, a pripremanje poklona je dugotrajan i mukotrpan posao, jer postoje pravila da uzdarje mora vrijednošću i ljepotom odgovarati daru i često da bude skuplje i bolje.

"Kada je britanski princ Charles bio kod Tita 1978, protokol je obavijestio Tita da je princ pasionirani sakupljač jedrenjaka i predložio da mu se napravi maketa dubrovačkog trgovačkog jedrenjaka iz 17. vijeka, što je Tito prihvatio, a princ Charles bio prezadovoljan", ispričao je Cvijović.

Turski predsjednik Bajar pak je volio filmove, pa je dobio "Iskrin" projektor, a Tito priliku da se pohvali kako Jugoslavija proizvodi projektore.

Poslije rata se počeo stvarati drugačiji protokol, pošto su nove vlasti htjele napraviti distancu od kraljevskog protokola prethodne Jugoslavije.

"Kada je grčki kraljevski par dolazio u Beograd, njihov protokol je nagovijestio da je običaj da se kraljici poljubi ruka i napravi naklon. Tito je na to odgovorio da u našoj tradiciji nije običaj da muškarci ženama ljube ruke i naveo kao primjer: 'Eto i u demokratskoj Americi samo se rukuju'. Ostalo je na rukovanju", kazala je Ristić.

Bilo je i neočekivanih poklona: 50 kilograma suhih šljiva koje je Tito poklonio Selasiju, pošto se šljive u afričkoj kulturi doživljavaju kao afrodizijak ili lipicaneri koje je Broz uputio kralju Pavlu Prvom.

Neke primopredaje su se vršile u četiri oka, jer je kultura pojedinih zemalja iz kojih su dolazili državnici, to zahtijevala.

Nažalost neće se moći izložiti poklon engleske kraljice Elizabete Druge, koja je bračnom paru Broz darivala 12 parova papagaja uz instrukcije kakav kavez da se napravi, kako da se pare i hrane.

Tito je prema riječima kustosa obožavao sve poklone, od carskih do onih koje su mu darivali radnici i pioniri. Izuzetno je vodio računa o poklanjanju, pa kada mu je predloženo da jednom diplomati da zlatnu tabakeru, on je odgovorio: "Već sam mu to poklonio".

Možda mu je najdraže bilo oružje pa tako na jednoj fotografiji je zabilježeno kako pokazuje predsjedniku Egipta Naseru zlatnu komandantsku sablju koju je dobio 1944. od Staljina, što je jedan od prvih poklona koje je dobio.

Direktorica muzeja Knežević je rekla da državnici i predsjednici nisu imali priliku tijekom svojih vladavina da vrše razmjenu osobnih poklona i da je Tito u tome bio izuzetak.

On se od 1941. do 1980. godine, susreo sa više od 350 šefova država, bilo je preko 169 posjeta, a po pozivu je boravio u 73 zemlje i prilikom svih tih događanja bila je primopredaja poklona.

"U to vrijeme je poklonu pridavan veoma veliki značaj i u okviru našeg predsjedništva je bilo formirano Odjeljenje za poklone i umjetnine koje se bavilo time koji će se poklon dati kome predsjedniku, kralju, šeiku i na koji način. Pokloni su inventarirani u posebnu knjigu, sa fotografijom, brojem, mjestom, dimenzijama", podsjetila je Knežević.

Ona je naglasila da su "poklon i darivanje gest koji smo mi zaboravili" i dodala da je najveća vrijednost eksponata nematerijalna i uočava se ako se posmatra cijeli kontekst darivanja i političke ličnosti koje su u tom činu sudjelovale.