BiH: Broj djece oboljele od malignoma nije porastao

''Roditelji moraju znati da je liječenje matičnim stanicama naša sadašnjost, a još veća budućnost djece oboljelih od malignoma'', istakla je za agenciju Fena prim.doc.dr. Meliha Sakić iz Odjela za hematoonkologiju Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koja je danas na naučnom simpoziju "Matične stanice i njihova terapijska primjena“ u Sarajevu održala predavanje o mogućnostima liječenja matičnim stanicama.

Što se tiče broja oboljele djece u BiH, navodi da to ništa nije drugačije nego u ostalim zemljama svijeta.

Tako potvrđuje da posljednjih godina broj oboljele djece na Odjelu za hematoonkologiju, gdje se liječe sva djeca iz Federacije BiH od svih vrsta malignoma, nije u porastu, što znači da se kreće od 45 do 50 djece.

''Samo je patologija lošija. Naprimjer, do sada smo imali liječenje limfoblastnih leukemija dvije trećine djece, a jedna trećina je bila miloblasne leukemije. Sada se to obrnulo, pa posljednjih 12 mjeseci imamo mnogo veći postotak miloblastičnih leukemija, koje su malignije - teže se liječe i čija je prognoza lošija. To je ono što nas zabrinjava'', rekla je Sakić.

Njen doktorat bila je epidemiološka studija liječenja djece od leukemije, koja je pokazala da je prostotak oboljele djece od leukemije u BiH isti kao u svijetu, to jest 3,1 na 100.000 djece, a u svijetu je tri do četiri.

''Također, postotak izlječenja djece u svijetu je više od 80 posto, što je slučaj i u BiH. To znači da radimo isto kao i u svijetu, pri čemu treba imati na umu da sva djeca ne mogu biti izliječena i ne mogu svi biti pošteđeni te bolesti'', kaže Sakić.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, ističe, priprema se transplantacija matičnih stanica, zbog čega je u tijeku priprema sterilnih soba, gdje će se ta djeca liječiti.

''Potom je sljedeći korak da se transfuziologija uključi. Ustvari ona je već uključena, ali je problem setova za separaciju prikupljanja stanica kod djece. Čak ni u Zagrebu, ni u Ljubljani kada su počeli transplantacije, nisu počeli s prikupljanjem kod sebe, tako da mi moramo biti sretni da se u BiH kreće s transplantacijom pa makar te stanice prikupljali u Zagrebu'', zaključila je Sakić.

To je, dodaje, ipak jefitinije, nego da "nam djeca idu u inozemstvo, gdje je za njihovo liječenje potrebno 250.000 do 350.000 eura''.

Ukazala je na važnost da roditelji znaju u slučaju da majka ostane u blaženom stanju drugi put, da imaju lijek, odnosno terapiju za svoje prvo djete koje prolazi agoniju liječenja malignih bolesti.

Prva klinika na kojoj je uzet uzorak krvi pupčanika za pohranjivanje matičnih stanica je Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš“.

''Do danas taj broj raste, kao i broj uzoraka, te nastojimo dokučiti koje su to naše mogućnosti i šta sve mi kao struka možemo usavršiti u procesu razgovora s trudnicom, pripreme i upoznavanja trudnice o onome šta je očekuje kada se odluči samostalno bez pritiska za pohranjivanje matićnih stanica', kazala je za Fenu doc.dr. Jasmina Gutić, šefica odjela za Ginekologiju i akušerstvo Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš“.

Samo iz zdravih trudnoća - poroda kod kojih se ne očekuju komplikacije, naglašava, mogu se uzeti adekvatni uzorci.

Doktorica Gutić je, drugog dana znanstvenog simpozija koji je organizirala Akademija znanosti i umjetnosti BiH, danas održala predavanja o iskustvima u prikupljanju matičnih stanica.