Vaša jutarnja kava mogla bi pomoći planetu. To je obećanje australskog sveučilišta koje pretvara iskorišteni talog kave u materijal koji se može dodati betonu kako bi bio jači i održiviji, potencijalno smanjujući emisije stakleničkih plinova.

Zagrijavali otpad kave

Proizvodnja betona, koja uključuje miješanje pijeska i šljunka s cementom i vodom, glavni je proizvođač stakleničkih plinova, odgovoran za oko 7% svjetskih emisija, prenosi HTV.

Istraživači sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu zagrijavali su otpad kave bez kisika, u procesu poznatom kao piroliza, kako bi stvorili tvar nazvanu biougljen koja može zamijeniti do 15% pijeska koji se koristi u betonu.

Korištenje biougljena čini beton 30% jačim i smanjuje količinu potrebnog cementa do 10%, rekao je voditelj istraživanja Rajeev Roychand.

Otprilike 50 milijardi metričkih tona pijeska iskopa se svake godine, uglavnom za upotrebu u betonu, stoji u izvješću UN-a za 2022. Njegovo vađenje često je destruktivno za okoliš i sve ga je manje, navodi se u izvješću.

Proizvodnja cementa, koja uključuje zagrijavanje mješavine vapnenca i gline na oko 1500 stupnjeva Celzija, odgovorna je za većinu emisija betona.

RMIT razgovara s nekoliko građevinskih tvrtki i proizvođača betona te s proizvođačima kave da preuzme otpad kave kako bi mogli osnovati tvrtku za proizvodnju biougljena, rekao je Roychand.

Jedna australska infrastrukturna tvrtka rekla je da planira isprobati beton i nada se da će ga koristiti na velikim cestovnim projektima. Građevinari su također podržali istraživanje.

Milijuni tona iskorištenog taloga

Globalno se proizvode milijuni tona iskorištenog taloga kave, a većina se šalje na odlagališta gdje ispuštaju metan dok se razgrađuju.

Australija godišnje proizvede oko 75000 tona otpadnog taloga kave, a biougljen napravljen od njega mogao bi zamijeniti do 655000 tona pijeska u betonu jer je gušći materijal, rekao je Roychand. Globalno, biougljen iz taloga kave mogao bi zamijeniti do 90 milijuna tona pijeska u betonu, rekao je.

Druga međunarodna sveučilišta također istražuju potencijal biougljena i drugog bioinženjeringa u betonu. RMIT je bio prvi koji je na ovaj način iskoristio talog kave, rekao je Roychand.