Najbolji i najdramatičniji filmovi o robovima
U kina stiže jedan od glavnih konkurenata za ovogodišnji Oscar, film 'Dvanaest godina ropstva'. Povodom tog filma T-portal je uz pomoć portala theroot.com, prisjetito na najpoznatije filmove u čijem žarištu su ropstvo i robovi.
Treći film redatelja Stevea McQueena, 'Dvanaest godina ropstva', zapanjujući je uvid u život Solomona Northupa, slobodnog Afroamerikanca koji je nakon otmice proveo 12 godina u ropstvu. Film, adaptacija istoimene Northupove autobiografije iz 1953. godine, pokupio je gomilu nagrada koje se dodjeljuju prije Oscara, što ga stavlja u red favorita za pozlaćeni kipić. Prije no što saznamo kako će proći na dodjeli Oscara, prisjetimo se najpoznatijih filmova o ropstvu.
'Korijeni' (Roots)
Scenska adaptacija biografije Alexa Haleyja o usponu njegove obitelji od ropstva do djelomične slobode bila je velik događaj 1977. godine, kad je premijerno prikazana na televiziji. U toj miniseriji glumila je prva liga tamnoputih glumaca, od LeVara Burtona u ulozi Kunta Kinte, preko Loua Gossetta mlađeg, do Leslie Uggams. Sjaj je pomalo utišao oblak sumnje da je Haley plagirao dijelove knjige.
'Rođenje jedne nacije' (Birth of a Nation)
Slavnu i kontroverznu povijesnu dramu iz 1915. režirao je D.W. Griffith, a govori o usponu Ku Klux Klana u SAD-u u 19. stoljeću. Film je bio jedan od najpopularnijih i komercijalno najuspješnijih tijekom nijemog razdoblja, ali je i tada bio na zlu glasu zbog pozitivnog portreta Klana i opravdavanja rasne segregacije. Zloglasni KKK je, po filmu i povjesničarima tog vremena, nastao na jugu SAD-a kako bi uspostavio mir i štitio bijelce od 'divljih' i 'opasnih' crnaca. U duhu vremena, film nema nijednog afroameričkog glumca, već ih glume bijelci s ofarbanim licima.
'Amistad'
Steven Spielberg nas u svom filmskom spoju epske priče i sudske drame odvodi na brod La Amistad koji su nakon pobune preuzeli afrički robovi da bi naposljetku završili u sudnici zbog ubojstva i pobune. Vođa pobune je rob Cinque, kojega je glumio Djimon Hounsou te kojega na suđenju brani zanimljiva glumačka ekipa: Morgan Freeman kao bivši rob Theodore Joadson, Matthew McConaughey kao mladi odvjetnik i Anthony Hopkins u ulozi bivšeg predsjednika SAD-a Johna Quincyja Adamsa.
'Rat za slavu' (Glory)
Film Edwarda Zwicka saga je o prvom crnačkom odredu u Američkom građanskom ratu: 54. dobrovoljačka pješačka regimenta Massachusettsa bila je sastavljena isključivo od ljudi crne boje kože, predvođenih bijelcima (između ostalih Matthewom Broderickom). Protiv rasizma borili su se na bojišnici, ali i na svojoj strani, jer su i mnogi sjevernjaci smatrali kako nije prilično da se crni vojnici bore pod njihovom zastavom. Hrabrost su potvrdili u samoubilačkom napadu na Fort Wagner u Charlestonu. Film je 1989. godine nagrađen s nekoliko Oscara, među kojima je i onaj Denzelu Washingtonu za najbolju sporednu ulogu.
'Zameo ih vjetar' (Gone With the Wind)
Najkomercijalniji film svih vremena ljubavna je povijesna drama iz 1939. godine u režiji Victora Fleminga te nastala po istoimenom romanu Margaret Mitchell. Radnja se vrti oko razmažene južnjačke ljepotice Scarlett O’Hara (Vivien Leigh) koja odrasta tijekom i nakon Američkog građanskog rata te se zaljubi u Rhetta Butlera (Clark Gable). Scarlettinu dadilju Mammy tumačila je Hattie McDaniel, postavši prva Afroamerikanka koja je osvojila Oscar za najbolju sporednu ulogu. Iako je njena gluma, podebljana vrlo uvjerljivim iskrivljenim engleskim, hvaljena na sve strane, bila je i kritizirana. Kritičari su joj zamjerili to što je svojim ulogama sluškinja stvorila stereotip o afroameričkim glumicama pretplaćenim tek na takve uloge.
'Jefferson u Parizu'
Američki predsjednik Thomas Jefferson volio je tri žene – prva je umrla, druga je bila udata, a s trećom, svojom afroameričkom robinjom, živio je i nakon što je postao američki predsjednik. Naglasak filma 'Jefferson u Parizu' upravo je na slojevitom odnosu naslovnog predsjednika, kojeg tumači Nick Nolte, s robinjom Sally, u izvedbi prekrasne Thandie Newton, i njegovim moralnim dvojbama
'Čiča Tomina koliba' (Uncle Tom's Cabin)
Roman Harriet Beecher-Stowe prvi je bestseler u SAD-u prodan u više od milijun primjeraka. Likovi romana temeljeni su na onima iz stvarnoga života. Glavni lik - rob čiča Tom - nikad nije okusio slobodu. Svoja sjećanja o njemu zapisao je rob Josiah Henson nakon što je pobjegao na slobodu. Josiahovi zapisi poslužili su mladoj Harriet za roman 'Čiča Tomina koliba', a on je poslužio filmašima za brojne ekranizacije. Zanimljivost ekranizacije iz 1927. godine je činjenica da je naslovnog Tomu tumačio afroamerički glumac James B. Lowe, posebice zato što su u to vrijeme afroameričke likove tumačili isključivo bijelci lica ofarbanih u crno.
'Voljena' (Beloved)
Oprah Winfrey u ekranizaciji romana Toni Morrison tumači tajnovitu Sethe koja u drugoj polovici 19. stoljeća živi u blizini Cincinnatija sa svojom kćeri Denver (Kimberly Elise). U goste joj prvo dolazi stari prijatelj Paul D. (Danny Glover), s kojim se druži još od godina ropstva, a potom se pred vratima pojavljuje uplašena tinejdžerica (Thandie Newton) koju svi zovu Voljena. Kreće zaplet u kojemu Voljena, uz pomoć Denver, počinje rješavati svoje probleme, ali gledatelj, uz pomoć flashbackova, saznaje i mnoge detalje iz Setheine prošlosti. Izuzetno ambiciozan projekt u režiji Jonathana Demmea, nažalost, propao je na kinoblagajnama, što je izuzetno potreslo Oprah. Po vlastitom priznanju, depresiju je pokušala utišati pomoću čak 13 kilograma cheesburgera.
'Lincoln'
Iako se u 'Lincolnu' naglašeno bavi borbom naslovnog američkog predsjednika za ukidanje ropstva, Steven Spielberg je kritiziran da je afroameričke likove poput Lincolnovog pomagača Fredericka Douglassa oblikovao vrlo površno, očito bacivši sve karte na glumački fenomen, Daniela Day-Lewisa.
'Odbjegli Django'
U Tarantinovom vesternu Jamie Foxx glumi naslovnog roba koji surađuje s njemačkim lovcem na glave (Christoph Waltz) i pokušava osloboditi svoju ženu (Kerry Washington) od nemilosrdnog vlasnika plantaže (Leonardo DiCaprio). I ova filmska posveta špageti vesternima, posebice 'Djangu' iz 1966. godine, bila je hvaljena, ali i kritizirana, kako to već ide s Tarantinovima filmovima. Najbučniji kritičar, Spike Lee, bunio se zbog prečeste upotrebe uvredljivih izraza za Afroamerikance.
