Kako film postaje remek-djelo?

Zaboravite na uspjeh na blagajnama i Oscare, ono što jedan film čini remek-djelom jeste koliko puta su ga, na neki način, spomenule sljedeće generacije redatelja, tvrde znanstvenici.

Analizom oko 15.500 filmova stručnjaci su otkrili kako je moguće predvidjeti koji film će biti veliki i važan i to na osnovu tema, scena ili poruka koje su usvojile nove generacije redatelja, piše Indipendent.

Stručnjaci navode da "automatizirana metoda" otkrivanja kulturnog, umjetničkog ili povijesnog značaja filmova može da se primjeni i na druge sfere umjetničke ili znanstvene kreativnosti, do književnosti do fizike.

"Razlog zašto ga zovemo automatiziranim je zbog toga što dokle god imate informacije u digitalnom obliku, ne morate odgovarati na nečija pitanja već samo u računalu pronađete odgovor", kaže profesor Luis Amaral s Northwestern, Illinois.

Kako prenosi Tanjug, u Armalovoj studiji se navodi kako tipična metoda procjene "utjecaja" filma, poput prodaje, skidanja ili medijske pažnje, ne predviđaju dobro dugoročni uspjeh filma ili njegov utjecaj na druge redatelje koji dobro procjenjuju dugoročnu kvalitetu filmskog ostvarenja.

"Redatelji se vraćaju filmovima koji su važni. Ako pokažete dio 'Psiha' poput scene pod tušem, cijeli taj film bit će tako predstavljen gledatelju novog filma", rekao je.

''Postoji nešto u filmu što je skriveno od nas, ali postoje i stvari koje mogu da se izmjere, poput kritike, nagrada i spominjanja od strane drugih filmadžija a to nagovještava taj skriveni element - značaj filma", dodao je Amaral.

Zapravo su redatelji, tvorci filmova ti koji određuju koji su filmovi važni, a ne kritičari.

''Filmski kritičari su često previše samouvjereni u izdvajanju važnih dijela i često su pristrani. Naša metoda je najobjektivnija moguća'', naveo je u studiji, prenio je Tanjug.

Znanstvenici navode da što više vremena prođe od prikazivanja filma do njegovog "spominjanja" u drugom, to je viša ocjena uspjeha.

U studiju su uključena spominjanja filma 25 godina od njegove distribucije a među filmovima s najviše utjecaja su 'Čarobnjak iz Oza', 'Ratovi zvijezda', 'Psiho', ''Casablanca' i 'zameo ih vjetar'.

Studija je analizirala 42.794 "citata" u filmovima poput priče o tome kako junak ne želi biti muškarac koji drži bar u Casablanci u filmu 'Kad je Harry sreo Sally" (1989) što je bila izravna aluzija na 'Casablancu' iz 1942. gdje su igrali Humphrey Bogart i Ingrid Bergman.

Studija, objavljena u listu Proceedings of the National Academy of Sciences, analizirala je 15.425 američkih filmova navedenih na IMDB (Internet Movie Database) kako bi vidjeli postoje li korisni markeri za predviđanje hoće li neki film ući u prestižni američki nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice.

Registar je poput filmske dvorane slavnih i u njemu se trenutno nalazi 625 filmova od "značaja za američku kulturu" a filmove biraju stručnjaci američkog Nacionalnog vijeća za očuvanje filma. Oni procjenjuju je li film "kulturno, povijesno ili estetski značajan", piše Tanjug.

Znanstvenici, koji se mahom bave matematikom, inženjerstvom i fizikom, razmotrili su više faktora uključujući uspjeh na blagajnama i kritike kako bi utvrdili postoji li značajna veza ulaska filma u Registar i drugih faktora koji doprinose njegovom uspjehu.

Došli su do zaključka da komercijalni uspjeh ne znači da je film i značajan. Drugi faktori, poput pozitivnih kritika ili Oskara, također nisu bili dobri pokazatelji dugoročnog uspjeha.

Oscari često odražavaju trenutnu popularnost filma, ali i količinu vremena i novca potrošenog na promociju, navode stručnjaci.