''Mi smo više puta iz Europskog parlamenta tražili da se Dodika sankcionira, ali svakako treba osuditi i posljednja događanja u Sarajevu odnosno sve jači antagonizam prema Visokom predstavniku'', kaže u intervjuu za Bljesak.info Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.

Picula, između ostalog, kaže kako političko vodstvo nijednog od tri konstitutivna naroda nema iskrenu volju poduzeti potrebne korake kako bi BiH postala kandidatkinja sa izglednim šansama za ulazak u EU.

Bljesak.info: Gospodine Picula, Europska komisija je nedavno uvjetno preporučila BiH za kandidatski status. Što to u praksi znači?

PICULA: Odluka je, prije svega, poruka svim građanima BiH kako nisu zaboravljeni, ali i kako se od njih očekuje da pojačaju pritisak na svoje političke lidere kako bi konačno pokrenuli ključne reformske procese potrebne za pridruživanje BiH Europskoj uniji.

Teoretski, ta je preporuka svojevrsni nulti korak u procesu otvaranja pregovora s BiH. U praksi to znači da se sada otvara prilika da Bosna i Hercegovina napokon riješi barem jedan dio iz seta onih famoznih 14 kriterija Europske komisije kako bi nastavila put od dejtonske prema briselskoj fazi. Okolnosti za ovu odluku su definitivno bile uvjetovane trenutnom geopolitičkom i sigurnosnom situacijom u Europi. Bilo kako bilo, ovo pruža mogućnost za veći iskorak nakon predugog razdoblja stagnacije pa i nazadovanja.

Bljesak.info: Dojam je kako se ta preporuka u BiH nije slavila ni dočekala s prevelikom radošću u određenim političkim krugovima. Valjda se plaše obveza koje moraju preuzeti?

PICULA: Mislim da političko vodstvo nijednog od tri konstitutivna naroda nema iskrenu volju poduzeti potrebne korake kako bi BiH postala kandidatkinja sa izglednim šansama za ulazak u EU do kraja ovog desetljeća. Dok s jedne strane nema spora o istrošenosti Daytonskog modela koji je stanje u BiH zamrznuo u post-konfliktnoj paralizi, s druge nema ni sumnje da je za glavne političke protagoniste potpuno nepoželjan bilo kakav model koji otvara prostor alternativama HDZ-u, SNSD-u ili neformalnoj koaliciji SDA i SDP BiH. U više navrata sam govorio o tzv veto skupinama u BiH, gdje su vodeće političke strukture zadovoljne raspodjelom vlasti i svim koristima koje to donosi, unatoč višegodišnjem zastoju države i društva. Dubinske promjene sustava u BiH na tragu reformi sugeriranih iz EU zasigurno bi ugrozile postojeće monopole koji su se sasvim udobno smjestili i zbrinuli u arhitekturi daytonskih institucija.

Dok s jedne strane nema spora o istrošenosti Daytonskog modela koji je stanje u BiH zamrznuo u post-konfliktnoj paralizi, s druge nema ni sumnje da je za glavne političke protagoniste potpuno nepoželjan bilo kakav model koji otvara prostor alternativama

Bljesak.info: Kako komentirate nametnuti paket zakonskih rješenja visokog predstavnika? Hoće li to omogućiti Hrvatima bolji status u Federaciji i koliko će dobra donijeti funkcioniraju Federacije uopće?

PICULA: Pozdravljam odluku Visokog predstavnika koji je očito čekao da prođe izrazito radikalizirana izborna kampanja tijekom koje smo vidjeli i čuli baš svašta. Vjerujem da je njegov motiv učiniti Federaciju BiH funkcionalnijom pa potez ima taktičko opravdanje. Smatram da je u ovim okolnostima izrazito važno da dođe do aktivnije uloge međunarodne zajednice u BiH nakon punih deset godina pasivnosti. Međutim, ta aktivnost reflektira i određene razlike u stavovima pojedinih uključenih država, a što je vidljivo i iz reakcija na odluku Visokog predstavnika. Čini mi se da novi paket zakonskih rješenja cilja na promoviranje i implementaciju poltičkog pluralizma. Ipak, ne radi se o konačnoj reformi Izbornog i Ustavnog zakona što je i dalje nužno. Treba prvo stvoriti atmosferu potrebnu za provođenje reformi, uključujući sve obveze preuzete kako bi se BiH približila članstvu u EU. Status Hrvata u Federaciji samo je dio otvorenih problema koje zemlja mora riješiti kako bi ponajprije osigurala unutarnju stabilnost. Pravednija pozicija Hrvata u Federaciji ključna je za cijelu BiH jer vraća vitalnost onoj početnoj premisi - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.

Bljesak.info: Kako gledate na trakavicu vezanu uz izbore u Republici Srpskoj? Hoće li ta događanja destabilizirati dodatno BiH?

PICULA: Unatoč optužbama o zloporabama i kršenju zakona što je ozbiljno naštetilo regularnosti izbornog procesa, nakon produljenja roka za naknadno prebrojavanje glasova, Milorad Dodik proglašen je predsjednikom Republike Srpske. Očito je da postoji snažna polarizacija unutar RS-a i procjenjujem da će se u narednom razdoblju dosta vremena potrošiti upravo na taj politički konflikt. On k tome dodatno nosi sa sobom i koktel toksičnog svesrpskog nacionalizma generiranog iz Beograda. Kako će se to odraziti na BiH tek ostaje za vidjeti, ali iz prijašnjeg iskustva ne vjerujem da će to potaknuti političku konstruktivnost. Prije će dodatno izazivati već povišene tenzije. Ne treba isključiti u potpunosti ni scenarij po kojem se trvenja u RS-u mogu preliti na cijelu BiH.

Očito je da postoji snažna polarizacija unutar RS-a i procjenjujem da će se u narednom razdoblju dosta vremena potrošiti upravo na taj politički konflikt. On k tome dodatno nosi sa sobom i koktel toksičnog svesrpskog nacionalizma generiranog iz Beograda.

Bljesak.info: BiH nije u fokusu Europske unije onako kako bi možda mogla i trebala biti zbog ruske agresije na Ukrajinu, međutim, je li i sama BiH u ovakvoj delikatnoj političkoj situaciji predmet potencijalne nestabilnosti, nesigurnosti?

PICULA: Nestabilnost u Bosni i Hercegovini nije novijeg datuma, ona je posljedica ranije spomenutih nedostatnih i slabih institucija ovisnih o politici, kao i preklapanja nadležnosti i odgovornosti nastalih iz prirode ustroja BiH. No, to je ustrojstveno pitanje. Politički, BiH je stalno na udaru vlastitih političkih predstavnika. Oni su primarni generatori nestabilnosti, ali su uspjeli stvoriti situaciju u kojoj građani ne vide alternative, ili su, što je puno vjerojatnije, egzistencijalno ucijenjeni kroz bujanje institucija u kojima se zapošljavaju.

Ne bih se u potpunosti složio da BiH nije u fokusu EU jer je ipak pobuđeno zanimanje za regiju u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i sigurnosnih implikacija. Kroz djelovanje u Europskom parlamentu, zajedno sa jednim brojem kolega koji se bave regijom, redovito upozoravam na BiH i potencijalne nemire koji mogu eskalirati u tako nestabilnoj državi. Tu nije samo riječ o unutarnjim čimbenicima, već i stranim faktorima koji aktivno djeluju u regiji. Njihovi interesi definitivno nisu interesi EU i Bruxelles treba biti aktivniji na terenu.

Bljesak.info: Jeste li za to da hrvatska vojska bude dio misije EUFOR-a u BiH i što bi to značilo?

PICULA: Ne vidim problem da hrvatska vojska bude dio misije EUFOR-a, na isti način na koji sudjeluje i u drugim misijama, poput one na Kosovu. Dapače, smatram da poznavanje jezika i običaja definitivno pomaže razumijevanju situacije. Te aspekte hrvatski predstavnici trebaju predstavljati i argumentirati na relevantnim mjestima. Pogoršanje međunarodnih odnosa i prijetnje sigurnosti imaju donekle potencijal za širenje i u BiH. Nedavno smo svjedočili kako je vojna misija EUFOR-a povećala broj vojnika u BiH jer joj je to naprosto primarna zadaća. Dakle, veći vojni angažman u ionako nestabilnoj zemlji koja nije tako daleko od rata Ukrajini svakako služi jačanju sigurnosti tim više što postoje poveznice Republike Srpske s Rusijom.

Bljesak.info: Koliko bh. Hrvati mogu biti zadovoljeni politikama koje provode Andrej Plenković i Zoran Milanović? Je li vrijeme da se vrh hrvatske države usuglasi?

PICULA: Otprilike kao i Hrvati u Republici Hrvatskoj, dakle malo ili nimalo. Mislim da je konstantno sukobljavanje premijera i predsjednika u vanjskoj politici štetno za interese RH te definitivno šteti i Hrvatima u BiH. Taj animozitet dvojice bivših diplomata koji koriste nediplomatski jezik definitivno opstruira naše nacionalne i vanjskopolitičke interese. U tom smislu, vjerujem da su i građani dobrim dijelom postali zasićeni takvim destruktivnim tenzijama.

Bljesak.info: Jesu li institucije Europske unije prepoznale po BiH štetne separatističke i unitarističke politike iz Banja Luke i Sarajeva?

PICULA: Mislim da su potezi g. Schmidta to dijelom i pokazali, kao i sankcije ranije uvedene Dodiku. Neovisno o tome, institucije EU trebaju kontinuirano i na vrijeme, da ne kažem i preventivno, reagirati na pokušaje ili projekte daljnjeg deformiranja BiH. Mi smo više puta iz Europskog parlamenta tražili da se Dodika sankcionira, ali svakako treba osuditi i posljednja događanja u Sarajevu odnosno sve jači antagonizam prema Visokom predstavniku.

Princip jedan čovjek jedan glas je u ovom slučaju slabo kamufliran zahtjev za transformaciju jedne višenacionalne zajednice slabih institucija u centraliziranu državu pod dominacijom samo jedne od tri političke elite.

Bljesak.info: Ovih se dana u BiH održavaju prosvjedi, mahom bošnjačkih stranačkih aktivista, protiv legitimnog predstavljanja. Kako komentirate činjenicu da se javno zaziva uspostava građanske države po principu jedan čovjek jedan glas?

PICULA: Takav oblik javnog pritiska jasno je politički artikuliran od strane naoko raznorodnih unitarističkih opcija zbog straha od gubitka utjecaja na instituciju Ureda visokog predstavnika. Princip jedan čovjek jedan glas je u ovom slučaju slabo kamufliran zahtjev za transformaciju jedne višenacionalne zajednice slabih institucija u centraliziranu državu pod dominacijom samo jedne od tri političke elite. Takve pokušaje vidim kao neostvarive te protivne političkoj realnosti i potrebama društva.

Bljesak.info: Ima li ovakva BiH, neuređena i nedovršena, šansu bez cjelovite reforme Ustava ući u EU?

PICULA: Ne. Budući da za dobivanje kandidatskog statusa već postoji ekstenzivna lista preduvjeta, to samo slikovito pokazuje s kakvim se neriješenim problemima BiH tek treba konačno suočiti želi li uopće napredovati na putu prema članstvu u EU. Ali pregovori o pristupanju su svakako jedinstvena prilika da se takve kronične otegotne okolnosti i otklanjaju. Međutim, za tako nešto je neophodna politička volja ključnih aktera u BiH koju ja ne vidim.