Plan rasta je inicijativa Europske komisije vrijedna šest milijardi eura, osmišljena kako bi šest država zapadnog Balkana dobilo ubrzani pristup financijama, tržištima i standardima Europske unije još prije samog članstva, piše Večernji list upozoravajući kako BiH zbog neusvajanja reformske agende propušta veliku priliku.

Za Bosnu i Hercegovinu u pitanju je do 1,5 milijardi eura izravne financijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite.

Večernji list navodi kako je dobivanje sredstava iz Plana rasta uvjetovano ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna segmenta, a to su ekonomska konkurentnost i digitalizacija, funkcionalnost javne uprave i borba protiv korupcije, zelena tranzicija i energetska učinkovitost te vladavina prava i reforma pravosuđa.

Prema proračunima, ako se nastave sadašnje stope rasta, zapadni Balkan će dosegnuti prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Europskoj uniji do 2076. godine.

Nažalost, Bosna i Hercegovina gubi i nadu u nastavak političkog puta prema članstvu u Europskoj uniji.

Početak pregovora o pridruživanju čini se dalekim jer više gotovo nitko i ne spominje usvajanje nekoliko reformskih zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što su uvjeti koje je postavio Bruxelles, navodi Večernjak Zbog višemjesečne političke i institucionalne krize u Bosni i Hercegovini proces europskih integracija potpuno je potisnut u drugi plan.

Institucije BiH usvojile su nekoliko važnih dokumenata, poput Akcijskog plana za komunikaciju o europskim integracijama i Strategije za kontrolu malog oružja, što je davalo nadu da se reformski proces ipak kreće. No, tempo je spor, a političke blokade i institucionalna nefunkcionalnost i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku.

U ovom je tjednu nova prilika za usvajanje Reformske agende u Vijeću ministara BiH, što znači da još tinja nada da Bosna i Hercegovina neće ostati bez stotina milijuna maraka iz Plana rasta koji je Europska unija planirala za našu zemlju.

To je dokument na kojem se intenzivno radilo u strukturama vlasti i rezultat je dugotrajnog procesa usuglašavanja sa svim relevantnim komentarima nadležnih institucija i vlada, koja su bila ukupno 772.

Ako dođe do nove blokade usvajanja Reformske agende, a time i obaranja Plana rasta, sredstva iz ovog financijskog paketa bit će umanjena za 10 posto jer je krajnji rok za usuglašavanje ovog dokumenta kraj rujna, navodi, između ostalog, Večernji list.