Rahat lokum, Lukomir i "Knjiga o Uni" predstavili BiH u srcu dunavske regije

Bosna i Hercegovina imala je zapaženo mjesto na ovogodišnjem Međunarodnom dunavskom festivalu u Ulmu i Neu-Ulmu, najvećoj manifestaciji posvećenoj dunavskoj regiji, koja se od 1998. godine održava svake dvije godine.

BiH kao dio dunavske regije

Ovogodišnje, 14. izdanje festivala trajalo je od 3. do 12. srpnja, a bosanskohercegovački program u tematskom šatoru "DYON meets Bosnia-Herzegovina and The Länd" predstavljen je od 3. do 5. srpnja.

U šatoru su predstavljeni omladinski projekti Dunavske mreže mladih, DYON – Danube Youth Organisations Network, i njihovi boot campovi, od Bosne i Hercegovine do Baden-Württemberga.

Iza bh. predstavljanja u Ulmu stoji trojac koji već godinama gradi mostove duž Dunava: glavna urednica magazina "danube connects" Sabine Geller, njemačko-bosanska novinarka Mirella Lela Sidro te direktor organizacije Agapedia Stefan Barth.

Foto: Fena / Dunavski festival

Geller je magazin "danube connects", jedini magazin posvećen dunavskoj regiji, osnovala 2007. godine. Magazin od tada izvještava o suradnji, kulturi i ljudima u svih 14 zemalja dunavske regije te prati Dunavsku strategiju Europske unije, EUSDR. Organizaciju Agapedia prije 30 godina osnovala je nogometna legenda Jürgen Klinsmann.

Mirella Lela Sidro za Fenu je govorila o događaju te pojasnila zašto je i Bosna i Hercegovina dio dunavske regije, iako Dunav ne protječe kroz nju. Razlog je, kako je navela, to što njezine rijeke, Una, Sana, Vrbas, Bosna i Drina, preko Save utječu u Dunav i tako doprinose njegovu toku i opstanku. Bez bosanskohercegovačkih voda, istaknula je, ne bi bilo ni Dunava kakav poznajemo.

Sidro je kazala kako je zanimanje posjetitelja tijekom sva tri dana bilo iznimno veliko. Goste, odrasle i djecu, posebno su obradovale slastice iz Bosne i Hercegovine, rahat lokum s ružom i orasima te klasični lokum, uz koje su se rado zadržavali u razgovoru o našoj zemlji.

Za najmlađe posjetitelje pripremljene su i bojanke-mape Bosne i Hercegovine, koje je organizacija Mali ambasadori posebno za ovu prigodu prevela na njemački jezik.

"Pažnju je privuklo i predenje vune na tradicionalan, keltski način, zanat star stotinama godina. Članice udruge Keltengruppe Heuneburg posjetile su šator i pokazale posjetiteljima kako se nekada prela vuna, a svatko je mogao i sam pokušati.

Riječ je o tehnici koja je i danas u uporabi u Bosni i Hercegovini, kao u selu Lukomiru, najvišem i najstarijem planinskom selu naše zemlje, gdje žene do danas čuvaju tradiciju prerade vune. Upravo taj susret prošlosti i sadašnjosti bio je srce bh. predstavljanja u Ulmu", kazala je Sidro.

Zastave, književnost i susreti

Ona ističe kako poseban pečat cijelom festivalu daje 666 zastava koje se vijore duž obala Dunava, izrađene ručno u umjetničkom kvartu Art Quarter Budapest.

Četvero umjetnika, János Borsos, zadužen za dizajn, Lilla Lőrinc, voditeljica projekta, te Eszter Nagy i Marcell Horváth, koji su radili na šivanju i oslikavanju, od studenoga je na tkaninu prenosilo motive nadahnute bajkama i legendama iz svih zemalja dunavske regije.

"Među njima vijore i motivi legendi iz Bosne i Hercegovine. 'Rijeka je rezultat jednog šireg sustava povezivanja', pišu umjetnici u svom konceptu. Upravo je to za njih slika društva, kulture i identiteta: ne jedno jedino središte, nego mnogo izvora koji se zajedno slijevaju. Nakon završetka festivala zastave će biti ponuđene na prodaju, prilika da komad dunavske legende pronađe put i do nečijeg doma", kazala je Sidro.

Foto: Fena / Dunavski festival

Govoreći o susretima koji su se događali tijekom festivala, Sidro je, među ostalim, izdvojila priču o njemačkoj obitelji koja je odlučila djeci pokazati Europu te je obišla sve balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Kada su na televiziji vidjeli film o DYON-u u BiH, došli su u šator po sve informacije kako bi njihova djeca sudjelovala na sljedećem boot campu.

Jedna posjetiteljica iz Frankfurta, gledajući u videu susret mladih iz šest europskih zemalja s Majkama Srebrenice, nije mogla sakriti suze.

U okviru festivala, u suradnji s Ulmskim ljetom poezije, Ulmer Lyriksommer, upriličena je i književna večer "O čemu govorimo kad govorimo o rijekama", održana u Stadthausu u Ulmu.

Pred publikom je nastupio bosanskohercegovački pisac Faruk Šehić, dobitnik nagrade "Meša Selimović" i Nagrade Europske unije za književnost, zajedno s austrijskom književnicom Franziskom Füchsl.

Šehić je čitao iz romana "Knjiga o Uni", nedavno objavljenog na njemačkom jeziku pod naslovom "Von der Una". Una i Mühl, rijeke koje obilježavaju stvaralaštvo dvoje autora, pritoke su Dunava, čime se i književni program uklopio u dunavsku temu festivala.

Bosanskohercegovački šator posjetili su i visoki gosti iz politike i gospodarstva, među njima gradonačelnik Ulma Martin Ansbacher, prvi zamjenik gradonačelnika Martin Bendel, mađarski političar Péter Márki-Zay te veleposlanik Bosne i Hercegovine u Berlinu Damir Arnaut.

Predstavljanje je realizirano uz potporu Zaklade Baden-Württemberg Stiftung, Državnog ministarstva Baden-Württemberga, Ureda za Dunav Ulm/Neu-Ulm i organizacije Agapedia.