Općine i gradovi posljednjih mjeseci razmatraju, ali i pokreću kampanju kojom se zagovara smanjenje ili ukidanje parafiskalnih naknada koje, kako je ocijenjeno, ovdašnjim gospodarskim subjektima u značajnoj mjeri predstavljaju namet i otežavaju poslovanje.

Stoga bi višim tijelima vlasti trebalo uputiti inicijativu da se parafiskalni nameti ukinu ili barem smanje kako bi se domaćem gospodarstvu omogućilo nesmetano poslovanje, piše Večernji list BiH.

Iznimno velik broj nameta

Udruga “Link” iz Mostara i Neovisni biro za razvoj iz Modriče provode javnu kampanju “Zagovaranje za smanjenje ili ukidanje parafiskalnih nameta” te su s tim u vezi izradili registar parafiskalnih nameta na području grada Banje Luke, Tuzlanske i Hercegovačko-neretvanske županije kako bi mogli usporediti koliki su nameti na razini općina, gradova i županija.

''Definitivno, poslovanje u BiH iznimno je preopterećeno, a svi njegovi modeli i razine su na granici izdržljivosti. Poduzetnici, od osnovnog obrtništva do dioničkih društava, posluju na granici rentabilnosti zbog velikog broja parafiskalnih pristojbi i naknada te drugih vrsta financijskih obveza koje su pale na pleća nedovoljno razvijenog gospodarstva u BiH. Na razini koja je obrađivana na portalu www.poslovnookruzenje.ba registrirano je više od 4200 parafiskalnih nameta različitog naziva, ali sličnih zahtjeva. Ne plaća svaki obrtnik, poduzetnik, ovisno o tome u kojoj se branši nalazi, svih 4200, ali godišnje plaća od 600 do 800 parafiskalnih nameta ili drugih naknada'' , kaže Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetništvo i posao “Link” Mostar.

To znači da poduzetnik svakoga radnog dana otprilike mora platiti tri nameta ili pristojbe plus sve ostale fiskalne namete. Okupljeni gospodarstvenici smatraju kako je to neizdrživo, pa ovom javnom kampanjom i registrom parafiskalnih nameta pokušavaju animirati poduzetnike i lokalne jedinice uprave da oni koji donose odluke konačno shvate kako se gospodarstvo mora rasteretiti.

Nikakva pravna sredstva

''Vijeće za ekonomski razvoj grada Bihaća nema nikakva pravna sredstva za borbu protiv ovoga. Mi možemo samo uputiti inicijativu višim tijelima vlasti za eventualno smanjenje, redukciju ili korekciju određenih ili potpuno ukidanje nekih (para)fiskalnih nameta na razinama na kojima su ona nadležna'', kaže Smail Nuhić, predsjednik Vijeća za ekonomski razvoj grada Bihaća. U Obrtničkoj komori Unsko-sanske županije su u proteklih pet godina evidentirali brojne parafiskalne namete o kojima su obaviještene relevantne institucije. Predsjednik Enes Arapović ističe kako do danas nema nikakvog pomaka u njihovu ukidanju ili smanjenju.
''Mi obrtnici, uz parafiskalne namete koji se mogu ublažiti prilikom registracije obrta ili poslovanja samoga obrta, vidimo kakva je slika iseljavanja građana i odjave obrta radi odlaska iz BiH'', kaže Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore USŽ-a.

Parafiskalni nameti obrtnicima nisu jedini problem. To je i “siva ekonomija”. Arapović upozorava na brojne slučajeve odjave obrta i odlaska naših građana iz BiH te se pita tko će sutra financirati proračune, puniti mirovinski fond. Stoga je potrebno naći rješenja za probleme obrtnika i gospodarstvenika.