Emocije koje pokazuju šefovi nekad su bile znak slabosti, ali istraživanja upućuju da veći autoritet imaju vođe koje su u stanju pokazati autentične osjećaje i ranjivost jer su u stanju iskoristiti najbolje osobine radnika. Prema anketi globalne organizacije Catalyst među 12.000 zaposlenika u svijetu, ljudi su spremniji učiniti dodatni napor na poslu kad im je menadžer otvoren i pokazuje slabosti, prenosi Hina.

"Vođe koji pokazuju ranjivost i empatiju su jači, a ne slabiji. Njihovi se timovi obično osjećaju psihološki sigurnijima i slobodnije se izražavaju, bez straha da će pogriješiti", piše Allyson Zimmermann, izvršna direktorica Catalysta za Europu, Bliski istok i Afriku. Dodaje da su ti zaposlenici obično kreativniji, posvećeniji i spremni ići "iznad i dalje".

Ipak, samo 39 posto ispitanika kaže da njihov šef "često ili uvijek pokazuje otvorenost", a ranjivost primjećuje samo 24 posto njih. Brojke se ocjenjuju razočaravajućim, s obzirom na važnost emocija za rezultate rada, uz zaključak kako bi organizacije trebale poticati menadžere da se osjećaju sposobnima pokazati otvorenost i ranjivost, da mogu razgovarati i pokazati emocije, od sreće do razočaranja i tjeskobe.

Inkluzivno vodstvo pomaže u stvaranju kulture u kojoj se ljudi mogu u cijelosti dati poslu. Kad se radnici osjećaju psihološki sigurno, kaže Zimmermann, osjećaju da se mogu izraziti i pogriješiti bez kazne. "Moramo se osjećati ugodno kad upoznajemo svoje kolege, istovremeno poštujući granice privatnosti", navodi. Biti dobar slušatelj, pak, zahtijeva empatiju, vještinu vođenja korisnu za povezivanje sa zaposlenicima.

Sve je to još više došlo do izražaja u vrijeme pandemije, kad svi prolaze velike promjene i poremećaje, a zaposlenici očekuju od svojih poslodavaca više nego ikad prije. Rad je za vrijeme pandemije nekima bio sidro, a mnogi su željeli i dublju vezu s kolegama kako bi podijelili svoje ranjivosti i strahove. Studija pokazuje koliko su otvorenost i pokazivanje slabosti važni na radnom mjestu, a posebno u stvaranju "otpornog tima" u vrijeme krize.

A koliko su građani bili usamljeni pokazuje i izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije prema kojem je tako osjećao svaki četvrti građanin EU prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Osjećaj usamljenosti se udvostručio u svim dobnim skupinama. No, povoljne ekonomske prilike, a za koje su važni i kvalitetni odnosi, sve čine lakšim.