Novi korak napravljen je u pripremi jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, brze ceste koja bi trebala povezati Bihać, Cazin, Veliku Kladušu i granicu Republike Hrvatske.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na javni uvid dopunjenu Studiju utjecaja na okoliš za dionicu brze ceste Ćoralići kod Cazina – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske.
Riječ je o dionici dugoj 27,7 kilometara, koja je dio planirane brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH. Ukupna duljina ove prometnice iznosila bi gotovo 46 kilometara.
Objava dopunjene studije uslijedila je nakon ranije završenog idejnog projekta kompletne trase.
Za prvu dionicu, od Bihaća do Cazina, dugu 17,9 kilometara, već je pokrenuta procedura izdavanja urbanističke suglasnosti i priprema za izvlaštenje zemljišta. Zbog toga se očekuje kako bi upravo taj dio trase prvi mogao ući u fazu realizacije.
Dokument otkriva i niz tehničkih detalja buduće prometnice. Na trasi dugoj 27,7 kilometara planirana je izgradnja pet petlji i jednog čvorišta.
Petlje su predviđene u zonama Čajića, Šumatca, Grahova, Nepeka i Zagrada, dok će čvorište Maljevac biti smješteno neposredno prije granice s Hrvatskom.
Zbog zahtjevnog konfiguracijskog terena predviđena je i izgradnja tri dvocijevna tunela, kao i ukupno 13 mostova i vijadukata. Ukupna duljina mostova i vijadukata iznosi oko 7,45 kilometara, dok je ukupna duljina tunelskih cijevi oko 2,3 kilometra.
Prema podacima iz studije, vremenski okvir izvođenja radova na dionici od Cazina do granice s Hrvatskom planiran je u razdoblju od 2028. do 2031. godine.
Realizacija ove prometnice smatra se jednim od ključnih projekata za prometno povezivanje Unsko-sanskog kantona s Republikom Hrvatskom, piše BiznisInfo.