Plastenička proizvodnja predstavlja najisplativiji način proizvodnje povrća. Ovo je idealno vrijeme da se posadi ozimi češnjak, a osim njega, najčešće se sade salata, crveni luk i špinat.

Salata je bogata B1, B2, C vitaminom, a od mineralnih tvari najviše s kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom. Odgovara joj rastresito zemljište, ph bi se trebao kretati od 6,5 do 7, a u zimskom periodu nema velike potrebe za vodom, navodi Snježana Banović, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, u Ministarstvu poljoprivrede RS - piše Agroklub.

Dospijeva za dva mjeseca

"Najviše se sade puterica i kristalka jer imaju najlakši prolaz na tržištu. Gnojidba se vrši fermentiranim stajnjakom i mineralnim gnojivima, a dubina obrade bi trebala biti od 25 do 30 centimetara", istaknula je i dodala da se nakon frezanja prave gredice kako ne bi došlo do gušenja korijena te se postavlja sustav za navodnjavanje.

Maksimum rasta dostiže za 50-60 dana. Može se staviti i malč folija, a zimi je bolje da bude bijela nego crna. Sadnja se obavlja na već pripremljene gredice širine 100-120 cm gdje je postavljena malč folija i sustav za navodnjavanje u 2-redne, 4-redne ili 6-redne trake. Razmak u redu može biti od 20 do 25 cm, a međuredni od 25 do 30 cm. Broj biljaka kreće se od 15 do 20 po metru kvadratnom.

"Ako po metru kvadratnom imamo 16 biljaka, prosječne masa 300 grama, možemo očekivati prinos od 4,8kg/m2. Biljke treba zaliti tri do četiri dana nakon sadnje u koje se može rastopiti gnojivo bogato fosforom, formulacija 1:3:1 u količini od 1 kg/1000 litara vode radi boljeg ukorjenjivanja, za što se koristi žuti kristalon", navodi Banović.

Najbolji način navodnjavanja je "kap-po-kap", a kišenje se ne preporučuje kada su glavice formirane.

Špinat podnosi niske temperature

Špinat se također sadi u plastenike u zimskom periodu. To je jednogodišnja zeljasta biljka kratke vegetacije (30-60 dana). Ima odličan kemijski sastav bogat mineralnim tvarima i uzgajanje u plastenicima uvijek je rentabilno, jer dolazi kao međuusjev. Podnosi niske temperature, niče za pet do sedam dana i također dostiže maksimum za dva mjeseca.

"Međuredni razmak kreće se od 10 do 25 cm, pet cm u redu, dubina 2-3 cm. Sjeme klija od pet do 15 dana. Može se sijati sukcesivno, svakih 10-15 dana, a prilikom sjetve važno je održavati isti međuredni razmak, da bi se poboljšala cirkulacija i aeracija zemljišta", navodi sugovornica.

Špinat dobro podnosi niske temperature. U slučaju da se biljke smrznu, one prestanu s rastom, ali čim se otpusti, ponovo dobiju svoj turgor. Predsjetveno se može unijeti NPK 7-20-30 u količini od 700 kg/ha (7kg/100 m2).

Banović kaže kako se prva prihrana može obaviti kada ima razvijeno 5-6 listova s KAN-om u količini od 10-15 grama po metru kvadratnom. Nakon što razvije velike listove, špinat je spreman za berbu. Za ponovnu berbu, bere se izvana prema unutra. Prvo se odrežu vanjski listovi, tik iznad zemlje. Srce biljke ostavi se da stoji, tada će špinat ponovo niknuti i može se brati do četiri puta.

"Nakon zadnje berbe uklanja se cijela biljka. Kada špinat počne cvjetati, gorkog je okusa i više se ne treba brati", kaže sugovornica.

Ne uzgajati crveni luk u monokulturi

Što se tiče crvenog luka on za berbu stiže za otprilike 90 dana od sadnje. Za uzgoj mladog luka najviše se koriste lučice iako može i sjeme. Dosta je osjetljiv na uzgoj u monokulturi, a dobra je pretkultura za papriku i rajčicu.

"Kada se uzgaja kao mladi luk, onda je on pretkultura, naknadna kultura i vrlo često međukultura između redova salate i špinata", kaže Banović.

Prema njezinim riječima, crveni luk uspijeva na neutralnim zemljištima, podnosi niske temperature, a povoljno je i to što u fazi nicanja mogu podnijeti temperature i do -6 stupnjeva.