Malinari sve više odustaju, berače teško pronaći i za dnevnicu od 50 KM

U odnosu na prethodne dvije godine situacija s uzgojem i prodajom malina ove godine je dosta bolja. Razlog je viša cijena, ali nju prati smanjenje broja malinjaka za blizu 60 posto.

Prethodne dvije godine za malinare su bile katastrofalne. Velike količine malina su propale jer nije imao tko da ih kupi, a i otkupljivači su davali cijenu od 1,20 do 1,50 KM. Ove godine cijena je porasla i iznosi 2,50-2,60 KM. Problem je sada što nema tko da ih bere, piše Klix.ba. 

"Ne mogu se pronaći berači ni za dnevnice od 40-50 KM uz hranu i piće. Ljudi su iselili i otišli raditi u inozemstvo. Nestalo nam je radne snage", rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Malinari se, kako kaže, snalaze kako znaju i umiju. U pomoć priskaču članovi obitelji, rodbina i prijatelji samo kako proizvod ne bi propao. Ipak, većina ih je odustala nakon dvije loše godine.

"Generalno je situacija bolja, ali su ljudi uništili 50-60 posto malinjaka i prebacili se na drugu proizvodnju. Više im se nije isplatilo i bili su u minusu", kazao je Bićo.

Ističe da je situacija u poljoprivredi, kako je to već godinama poznato, izuzetno teška, jer nema kapitalnih ulaganja. Poticaji su kasnili i sada se pokušava uraditi ono što se može. 

Za razliku od drugih zemalja gdje poticaji podrazumijevaju unapređenje proizvodnje (bolja infrastruktura, povećanje hektara zasađenosti maline ili drugog povrća/voća), u BiH poticaji služe kao spas.

Razloga je više, a i oni su od ranije poznati.

"Nismo konkurentni i ovo tko bi radio uloži novac i nema kome predati. Kilogram rajčice,  primjerice, iznosi marku u proizvodnji, a trebali smo ga prodati za 60 feninga po kilogramu. U startu smo u gubitku 40 feninga. Zbog toga mnogi odustaju. Sada ide borba da se više novca izdvoji za poljoprivredu iduće godine. Ljudi poticaje koriste da vrate barem nešto novca i barem budu na nuli. Otkupne cijene su kod nas katastrofalne", rekao je Bićo.

Malinari u BiH su i prošle godine bili u problemima. Tada je otkupna cijena također pala, a mnogi su predviđali propast oko 1.000 tona ovog jagodičastog voća koji je nekada bio sinonim za dobru zaradu.

Ogorčenje je bilo toliko da su pojedini poljoprivrednici namjerno uništavali zrele plodove.