Centrala Ratcliffe-on-Soar kod Notthinghama bila je posljednja aktivna britanska termoelektrana na ugljen, koja je s krajem rujna i službeno ugašena.

Time Ujedinjeno Kraljevstvo ostvaruje jedan od povijesnih energetskih ciljeva – nakon čak 142 godine korištenja ugljena, on je potpuno izbačen iz energetike.

Prelaskom Ujedinjenog Kraljevstva u društvo zemalja bez termoelektrana na ugljen, sada će više od trećine zemalja OECD-a biti u toj situaciji, što je u skladu s dugoročnim ekološkim ciljevima.

Sljedeći korak za UK je imati potpuno dekarboniziran energetski sustav do 2030. godine, za što će biti potrebno iz njega izbaciti preostale elektrane pogonjene prirodnim plinom, javlja Bug.

Prva termoelektrana na ugljen u svijetu izgrađena je 1882. godine u Londonu, pod patronatom Thomasa Edisona, a taj se tip elektrana zadržao sve do danas.Od 2012. godine, ugljen je kao energent bio u stalnom i brzom padu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Tada je na taj način dobivano oko 40% energije, da bi se to smanjilo na samo 2% do 2019. godine i napokon na nulu s početkom listopada ove godine. UK je u procesu ugasila ukupno 15 termoelektrana, a paralelno s tim procesom emisije energetskog sektora pale su za čak 74%.

Na mjesto ugljena u posljednjim su godinama ušle nove tehnologije, primarno one za dobivanje električne energije iz vjetra i sunca, pa tako one danas drže 34% proizvodnje u toj zemlji. Isti udio trenutačno ima i plin, koji nije napušten, ali to u srednjoročnom planu.

Od 2012. godine udio obnovljivih izvora u proizvodnji je učetverostručen, a lokalna potražnja za električnom energijom pala je za oko 16%, uslijed rasta cijena (cijene električne energije u UK su među najvećima u Europi) i povećanja energetske učinkovitosti domova i kućanskih uređaja. Samim time obnovljivi izvori i djelomično plin mogli su nadoknaditi energiju nekada dobivanu iz ugljena.

Osim općenitog trenda ekološke svjesnosti i "ozelenjivanja" energetske mreže, Ujedinjeno Kraljevstvo na taj je proces utjecalo metodama "mrkve i batine".

Tako su proteklih godina nudili sufinanciranja i povoljnije regulatorne uvjete za priobalne vjetroelektrane, poticali ulaganja u energiju sunca i vjetra, ali i postavljali ambiciozne ciljeve za dekarbonizaciju, ograničavali emisije te povećavali cijenu ugljena i električne energije.