Problemi s novim gastarbajterima
Berlinski dnevnik Die Welt pozabavio se u izdanju od četvrtka iskustvima radnika iz zemalja Zapadnog Balkana koji su posljednjih godina u Njemačku stigli na temelju tzv. Pravila o zapošljavanju radnika sa Zapadnog Balkana koje je na snagu stupilo početkom 2016.
Pozitivna i negativna iskustva
U članku pod nazivom „Dvojba oko novih gastarbajtera" autor kroz priču 35-godišnjeg građevinskog radnika Damira Hamzića, analizira iskustva stečena nakon uvođenja Pravila o zapošljavanju radnika sa Zapadnog Balkana. Hamzić, koji radi u građevinskom poduzeću Oto Quast u Freudenbergu na zapadu Njemačke, je jedan od pozitivnih primjera. Zadovoljan je i ovdje, kako kaže, zarađuje oko 2.200 eura neto mjesečno što je poprilična razlika prema posljednjoj plaći u Bosni i Hercegovini gdje ja zarađivao svega 300 eura i nije bio osiguran.
Hamzić je jedan od 44.093 radnika iz zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) koliko ih je od uvođenja ovog pravila početkom 2016. došlo na rad u Njemačku. Ova mjera je uvedena kako bi se smanjio broj tražitelja azila iz ovog dijela Europe i nakon što je Bundestag ove zemlje proglasio zemljama sigurnog podrijetla što je mogućnost stjecanja prava na azil svelo na minimum.
No nisu svi tako zadovoljni kao Hamzić. Die Welt citira i Sejlu Vojić iz sindikalnog savjetovališta „Poštena mobilnost" koja govori o tome kako su radnici zbog nesnalaženja lak plijen za nepoštene poslodavce koji im ili ne plaćaju propisani minimalac ili ih varaju kod potpisivanja ugovora.
No s druge strane je njemačka politika, kako piše Die Welt, time reagirala i na potrebe njemačkog tržišta rada koje vapi za radnicima svih profila pa tako i nekvalificiranom radnom snagom. Ne samo građevinarstvo nego i poljoprivreda je profitirala od ovog pravila. Poduzetnici poput Reinharda Quasta profitiraju od ovog pravila i plediraju za njegovo zadržavanje.
Budućnost pravila više nego upitna
No, kako piše Die Welt, produljenje pravila o zapošljavanju sa Zapadnog Balkana je više nego neizvjesno. Ono je vremenski ograničeno do kraja 2020. i pitanje je hoće li nakon toga biti produljivano. Glavne zamjerke političara odnose se na činjenicu da preko ovog pravila previše nekvalificiranih radnika dolazi u Njemačku. Uvjet za dobivanje radne vize nisu kvalifikacije nego radni ugovori. Isto tako nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika pa mnogi političari strahuju kako to vodi još većim problemima u procesu integracije. „Mi ne želimo da pravilo o Zapadnom Balkanu, koje ne postavlja nikakve uvjete ni u vezi s kvalifikacijom ni poznavanjem jezika, stvori novu gastarbajtersku problematiku", rekao je za Die Welt Thorsten Frei, potpredsjednik zastupničkog kluba kršćanskodemokratske Unije CDU/CSU u Bundestagu.
Negativnu ocjenu pravilu o Zapadnom Balkanu, doduše iz različitih razloga, daju i predstavnici ostalih parlamentarnih stranaka. Stranka Zeleni tako kritizira kompliciranu i dugotrajnu proceduru izdavanja radne vize u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Balkanu. U Sarajevu se u međuvremenu na termin u ambasadi čeka po godinu i pol, piše Die Welt, što čitavo pravilo čini apsurdnim. „Ni poslodavac ni radnik ne mogu ništa planirati. Time je ovo pravilo beskorisno", kaže liberalni političar Stephan Thomae.
Evaluacija Pravila o zapošljavanju radnika sa Zapadnog Balkana bi trebala biti gotova krajem ove godine. Na temelju ovih rezultata, političari će odlučiti o budućnosti ovog mehanizma zapošljavanja s Balkana, prenosi Deutsche Welle.
