Ekonomski oporavak BiH ograničen sporijim rastom u Eurozoni i unutarnjim slabostima

Goran Šaravanja, glavni ekonomist UniCredita za jugoistočnu Europu, naglašava da će se sporiji ekonomski rast u eurozoni i zemljama regije negativno reflektirati na izvoz bh. robe, prije svega, zbog usporavanja potražnje na vanjskim tržištima.

Isto tako, ako se međunarodni ekonomski odnosi budu razvijali u negativnom pravcu, vjerojatno će doći i do smanjena vrijednosti vanjskih izvora financiranja, navodi Šaravanja.

Dodatan rizik za BiH predstavlja i neizvjesnost vezana za stand-by aranžman s MMF-om, pri čemu je i priljev sredstava od Europske komisije i supranacionalnih financijskih institucija znatno slabiji, čemu doprinos daje i neformiranje Vijeća ministara na državnoj razini.

Učinak svega toga, kako se navodi, već je vidljiv i na smanjenju deviznih rezervi znatno iznad 100 milijuna eura na kraju sedmog mjeseca, u usporedbi s krajem 2010. godine.

Kronične manjkavosti domaće ekonomije, prema izvještaju, vidljive su u 'sivim' brojkama koje karakteriziraju tržište rada, uz stopu registrirane nezaposlenosti koja se zadržava iznad 43 posto.

Kada je riječ o plaćama zaposlenih, prema istom izvoru, realne brutoplaće porasle su za jedva primjetnih 0,8 posto na godišnjoj razini u prvom polugodištu 2011., dok su netoplaće doživjele realno godišnje smanjenje za 1,2 posto u istom tom razdoblju.

"Evidentno je da će u kombinaciji s još 'tromim' porastom kredita svojevrsnoj fragilnosti ekonomskih odnosa u narednom razdoblju doprinos dati spori oporavak domaće potražnje", rekao je Šaravanja i dodao da inflatorni pritisci pokazuju određeno slabljenje.

Izvoz i uvoz robe, kako se dodaje, ostvarivat će sporiji tempo rasta u odnosu na inicijalne procjene, što i dalje, s bzirom na dvostruko višu vrijednost uvoza, potkrepljuje ocjene o kontinuiranom rastućem trendu vanjskotrgovinskog i deficita tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj i sljedećoj godini.

"Odsustvo snažnijih i dubljih konsolidacijskih napora u rezanju proračunskih deficita i refinanciranje prethodnih zaduženja moglo bi inicirati snažniju dinamiku emisije trezorskih zapisa u narednim razdobljima, što će pak s druge strane u određenoj mjeri obogatiti i unijeti neophodnu dinamiku na domaće financijsko tržište, inače, relativno siromašno suvremenim financijskim mehanizmima i instrumentima", zaključio je Šaravanja.