Žitopromet: Proizvodnja kreće koncem ljeta

Nagomilani problemi u mostarskom pekarskom gigantu Žitoprometu napokon se rješavaju, no ne toliko brzo da bi se za koji dan moglo i očekivati ponovo pokretanje proizvodnje kao što je to nedavno najavljeno.

Pred vodstvom tvrtke je mnogo posla i mnoge prepreke koje će biti teško prevladati, no ukoliko sve bude teklo po planu, koncem ljeta prva probna proizvodnja se može očekivati. Kreditna sredstva u visini od 2 milijuna maraka od Razvojne banke koje Žitopromet treba dobiti će biti vjetar u leđa i izlaz iz problema.

Direktor Žitoprometa Sead Đonko, koji je 19. siječnja imenovan, tvrdi kako se trenutačno sređuju knjigovodstveni papiri kako bi se mogao dobiti kredit za nabavu sirovina.

- Ne mogu se vezati rokom i reći da će proizvodnja početi određenog datuma, ali mogu reći da, ako se sve dobro posloži, kako se nadamo, u 9. mjesecu bismo mogli pokušati s proizvodnjom. U idućih 20 dana ćemo nastojati pripremiti svu potrebnu dokumentaciju za kredit Razvojne banke. Treba napraviti bilancu stanja i revizijsko izvješće s planom proizvodnje i reorganizacije i s planom otplate dugovanja. Tek nakon toga je planirano da Žitopromet preda aplikaciju za kredit Razvojnoj banci, kazao je Đonko.

Posebno naglašava kako su se problemi počeli rješavati od sastanka upriličenog s ministrom gospodarstva HNŽ-a Amerom Zagorčićem u siječnju, na kojem je predstavljen "plan za spas Žitoprometa".

- Iako su tada bili postavljeni neki rokovi, isti se nisu mogli ispoštovati zbog velikog posla oko sređivanja knjigovodstvenih papira. Još uvijek ima jako mnogo posla na tom planu. Stanje je takvo da sada, faktički, rješavam probleme od prije dvije godine, ističe Đonko, naglasivši da tek kada riješi taj problem, onda će se moći trenutačnim problemima pozabaviti.

- Planiramo svakom radniku obračunati dugovanja i ponudit ćemo im način otplate tih dugova. Kako bi radnici bili sigurni da će dobiti svoje novce, mi ćemo s njima napraviti ugovore, koje ćemo ovjeriti kod notara. Tako će radnici biti sigurni da će dobiti svoja valjana potraživanja. Planiramo, također, radnicima uvezati i radni staž, ali po minimalnoj osnovici. Dakle, platit ćemo radnicima sve doprinose i za razdoblje koje nisu radili. Svi oni radnici koji su radili, dobit će zaostale plaće. Dinamika isplate tih plaća će izravno ovisiti o našem poslovanju, rekao je Đonko, naglasivši kako će morati doći do smanjenja broja radnika.

- U tvrtki je trenutačno 96 radnika, a od toga 15 vozača, što nije uopće potrebno u ovom trenutku. Čak radnici, koji rade kao vozači, koji su pokrali ovo poduzeće i oštetili ga za 160.000 maraka. Protiv tih pojedinaca se vode i sudski postupci, a čak je i sud donio presudu da ti radnici vrate po 17.000 maraka u tri godine bez kamata, a u isto vrijeme isti tuže Žitopromet zbog plaća i doprinosa te sud donosi presudu da je tvrtka dužna vratiti 18 plaća u roku od 15 dana, priča Đonko.

Svi radnicu su tužili tvrtku zbog dugovanja i traže da se njihova potraživanja riješi preko nekretnina u Čapljini koja je 100 posto u vlasništvu Žitoprometa. Đonko nastoji tu imovinu povoljno prodati i napraviti dio zgrade koji je u požaru izgorio, a sastavni dio je proizvodnje.

- Ako ćemo već dobiti 2 milijuna kredita, zar ne bi bilo pametnije kupiti žito i krenuti s proizvodnjom koja je njihova budućnost, nego sada isplatiti zaostatke i opet biti na istom? To su ljudi koji imaju po 30 godina staža u tvrtci i treba im biti u cilju nastaviti rad kako bi mogli u mirovinu. Trebaju shvatiti da do realizacije kredita ne može doći dok se ne odblokira račun tvrtke, jer nijedan fening od kredita se ne može trošiti na sudske postupke, samo na pokretanje proizvodnja, ističe Đonko, dodavači kako razumije da sada nikome ne vjeruju nakon svega, ali na taj način što blokiraju imovinu, ustvari blokiraju sebe.

Đonko je s vjerovnicima postigao mnoge dogovore, npr. robnim rezervama duguju 850.000 maraka, no zahvaljujući Vladi HNŽ-a taj dug se smatra izmirenim jer Žitopromet jedini u Hercegovini ima silose za žito i oni će taj dug pretvoriti u ležarinu i u sljedećem razdoblju skladištiti žito u Žitoprometu.

Ostali vjerovnici poput dostavljača nafte su spremni sačekati jedno vrijeme, kada krene proizvodnja postupno da vraćaju tijekom godine dugovanje bez kamata. No, ističe Đonko, jedino se boji da s radnicima neće moći postići dogovor, jer ne vjeruju u ono što im se predstavlja.

- Upravo u njihovim rukama je sudbina Žitoprometa, tvrtke koja je nekada bila daleko najjača u svojoj branši u cijeloj regiji. Ukoliko ne uspijemo postići neki dogovor, sav trud će biti uzaludan, poručio je Đonko.