Vlasti u BiH odbijaju rasterećenje cijene goriva

Vlasti u BiH, usprkos pogubnim posljedicama rekordnih cijena goriva na poljoprivredu, industrijsku proizvodnju i standard građana, nisu voljne da smanje državne namete na maloprodajne cijene naftnih derivata i tako ublaže negativne efekte poskupljenja. Komentirajući zahtjeve prijevoznika, taksista i poljoprivrednika u RS za smanjenje akciza i putarina na gorivo, zamjenik ministra financija i trezora BiH Fuad Kasumović ocijenio je jučer da vlasti u BiH neće posegnuti za tom mjerom, jer, kako kaže, političarima ekonomija nije u fokusu interesa.

"Već godinama govorim da javni prihodi ne mogu financirati ovoliko nagomilanu administraciju. Nama u BiH na svim nivoima, od općina do države, za financiranje administracije godišnje nedostaje od 600 do 700 milijuna KM zbog čega se ide u zaduženja kod Međunarodnog monetarnog fonda, preko trezorskih zapisa i bankarskih kredita. U umavijeti kada svi proračuni bilježe deficit, smanjenje akciza na naftne derivate bi dovelo do još većih proračunskih rupa, što dužnosnici na vlasti neće dozvoliti", istakao je Kasumović.

Sudjelovanje državnih nameta u cijeni naftnih derivata iznosi oko 40 posto: akciza po litru 0,40, putarina 0,15, posebna putarina za autoputeve 0,10 KM i PDV od 17 odsto

Na benziskim crpkama u RS od srijede su istaknute nove cijene naftnih derivata koje su od tri do šest feninga više u odnosu na prošli tjedan. Litar eurodizela sada iznosi oko 2,52 KM, a benzina od 2,54 KM do 2,63 KM, što su nove povijesne vrijednosti praćene skokom rafinerijskih i berzanskih cijena.

Sudjelvoanje državnih nameta u cijeni naftnih derivata iznosi oko 40 posto (akciza po litru 0,40 KM, putarina 0,15 KM, posebna putarina za autoputove 0,10 KM i PDV od 17 odsto).

Kasumović ukazuje da je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ključno tijelo zaduženo za akciznu politiku, bez čijeg zelenog svjetla za bilo kakve izmjene je nemoćan i državni parlament.

Nikola Špirić, predsjedavajući UO UIO i Kasumovićev resorni šef, kaže da nisu razmatrali smanjenje akciza i putarina na naftne derivate, jer nisu dobili formalan zahtjev.

"Do Upravnog odbora UIO nisu stigli nikakvi zahtjevi zbog čega i nije bilo razgovora o tome. Ako već postoje neke ideje, one treba i da se formalizuju", kratko je izjavio Špirić.

Da je nerealno očekivati bilo kakva fiskalna rasterećenja, vidi se i iz analize u ožujku Odjeljenja za makroekonomske analize UIO u kojoj se navodi da bi se BiH takvim potezom "udaljila sa europskog puta", jer bi se udaljili od minimalno propisanog poreznog opterećenja u EU.

Kako ističu, visina akcize u BiH je najmanja u odnosu na sve članice EU, odnosno niža od 300 eura na 1.000 litara dizela, dok je EU propisala donji limit od 330 eura, kojeg se, doduše, još ne pridržavaju četiri članice (najnižu akcizu od 300 eura ima Litva). Takođe, kako navode, minimalna akciza na bezolovni benzin u EU iznosi 359 eura na 1.000 litara, dok je u BiH tek nešto veća od 300 eura.

"Kako EU planira da do 2013. izjednači akcize na dizel i bezolovni benzin, pa potom akcize na dizel značajno poveća, očekuje se da će jaz između akciza u EU i u BiH, ukoliko ne dođe do promjene u akciznoj politici u BiH, postati sve veći, od sadašnjih 0,10 KM po litru na obje vrste derivata do 0,25 KM po litru na dizel", ističe se u analizi uz napomenu da bi aktuelna recesija u članicama EU mogla odgoditi planove Brisela.

Visina akcize u BiH je najmanja u odnosu na sve članice EU

Pozivajući se na podatke Europske komisije s kraja veljače, navode da se ukupno porezno opterećenje dizela u EU (uključujući PDV) kreće u rasponu od 38 do 63 posto (ponderisani prosjek 48 odsto), dok u BiH iznosi 37 odsto.

Predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković uvjeren je da domaće vlasti neće ublažavati akciznu politiku, iako će se konstantni rast cijena "crnog zlata" odraziti ponajprije na poskupljenje prehrambenih proizvoda.

"Vlasti nemaju interesa niti da utječu na smanjuje cijene goriva niti da obaraju akcize, jer im je stalo samo do punjenja budžeta. Nažalost, ne vidim izlaz iz postojeće situacije, ali je nesumnjivo da nam predstoji teško razdoblje u kome će lančano rasti cijene prehrambenih proizvoda", upozorio je Bošković.