Ulje, brašno, šećer i meso svaki mjesec skuplji!

Ulje, brašno, šećer, meso - namirnice bez kojih ne može nijedno domaćinstvo, iz mjeseca u mjesec su sve skuplji, a u listopadu ih potrošači plaćaju od 10 do 35 pfeninga više nego prije tri mjeseca. Pokazuju to podaci udruženja potrošača iz većih gradova RS koja su izvršila poređenje cijena životnih namirnica u velikim trgovinama.

Tako je na području Bijeljine u zadnja dva mjeseca najveći rast cijena među osnovnim životnim namirnicama zabilježen kod ulja, koje je poskupjelo za čak 13,98 posto.

Prema podacima Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine, u srpnju je prosječna cijena ulja u većim trgovinama u tom gradu bila 2,79, a sada je 3,18 KM.

Pored toga, cijena brašna je povećana za 8,94 posto i sada iznosi 1,34 KM, dok je njegova prosječna cijena u srpnju iznosila 1,23 KM. Uočeno je i da su trgovine lošije opskrbljene mesom u odnosu na prethodno razdoblje, dok su cijene mesa povećane - svinjskog mesa u prosjeku 7,30 posto, piletine 5,47 posto i junetine u prosjeku za 4,37 posto.

Branko Kačarević, tajnik Udruženja potrošača "Zvono", rekao je za Nezavisne novine da je u Bijeljini šećer u zadnja dva mjesca poskupio za 3,52 posto i sada košta od 1,80 do 2,55 KM.

"Cijena mlijeka povećana je za 2,86 posto i košta od 1,25 KM do 1,70 KM, dok je porasla i cijena kave i to za 0,27 posto", dodao je Kačarević.

I analiza cijena osnovnih životnih namirnica Udruženja za zaštitu prava potrošača DON svjedoči o rastu cijena brašna, ulja, mlijeka, šećera, te mesa. Tako je cijena mlijeka u odnosu na srpanj veća do 12 pfeninga, ulja do 35, a šećera do 20 feninga.

Murisa Marić, izvršni direktor tog udruženja, posvjedočila je da su svi artikli u prodavnicama u tom gradu skuplji od 10 do 35 pfeninga u odnosu na srpanj.

"Kada se to posmatra pojedinačno, to i nije toliko strašno, ali kada uporedimo mjesečna primanja koja se zadnjih pet godina nisu mijenjala i osnovnu plaću od 370 maraka, onda govorimo samo o preživljavanju. Kako drugačije nazvati život umirovljenika sa 160 KM mirovine, kada vreću brašna treba platiti 25 KM", kazala je Marićeva za banjalučki list i zaključila da 90 posto primanja trošimo na hranu.

Sa druge strane, kako ističe Marićeva, pritisnuti besparicom i problemima primorani smo da se odričemo svega, a veliko pitanje je kakvu hranu kupujemo i koliko je kvalitetna.

"Ne treba zaboraviti da će se na zimu troškovi domaćinstava povećati zbog skuplje struje, mogućeg poskupljenja grijanja i slično. To znači da ćemo na proljeće pričati drugu priču u kojoj će država morati intervenirati da nam pomogne, a kako, to ne znamo", kazala je Marićeva.

Isto tako Dragovan Petrović, tajnik Pokreta potrošača RS, rekao je da su poskupljenja evidentna, ali da trgovci zanemaruju činjenicu da opada platežna moć, štu uzrokuje i pad tražnje proizvoda.

On je istaknuo da trgovci moraju shvatiti u kakvom ambijentu rade i da će se i oni morati prilagoditi ambijentu, jer su plaće i cijene u uskoj korelacijskoj vezi.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da smo u situaciji kada su nam kućni budžeti sve tanji, dok trgovci apsolutno nemaju nikakvu politiku koja bi se prilagodila tome.

"Trgovački lanci ucjenjuju domaće dobavljače velikim rabatima i na osnovu toga stvaraju maržu i to sve ide preko leđa kupaca i naših proizvođača, što je jedan oblik monopolizma", rekao je Pavlović za Nezavisne novine i dodao da se porast cijena prehrane mogao očekivati jer se to dešava u cijeloj Europi zbog vremenskih neprilika i slabog roda.

Smatra da treba iskoristiti potencijale i reaktivirati proizvodnju hrane tako da se proizvodi više, što bi rezultiralo jeftinijom hranom za građane.

"Bez domaće proizvodnje hrane, zarada, subvencija i pomoći našim poljoprivrednicima osuđeni smo na lako umiranje, a tu je i porast cijena, zbog čega će kućni budžeti biti sve tanji i završit ćemo na tome da će doći do socijalnog bunta", rekao je Pavlović.