Ukoliko se do 10. prosinca ne usvoji proračun upitna je tranša MMF-a

Državni i entitetski proračuni za iduću godinu moraju se usvojiti do 10. prosinca, zahtjev je Međunarodnoga monetarnog fonda. To je i jedan od uvjeta za podizanje sljedeće tranše od 56,4 milijuna maraka koja bi trebala biti odobrena 20. prosinca, posljednjeg radnog dana MMF-a u ovoj godini.

Ovaj novac treba državi i entitetima kao žednom voda kako bi koliko-toliko zakrpali rupe u svojim proračunima. Međutim, taj rok, kako stvari sada stoje, mogao bi biti probijen.

Državni ministri iz HDZ-a glasovali su na sjednici Vijeća ministara protiv nacrta proračuna BiH za 2014. godinu i po svoj prilici predstoji teška borba, a najvjerojatnije je da će doći do preglasavanja među njima.

To bi moglo značiti da će se bitka iz Vijeća ministara prenijeti u Parlament BiH kad se bude izjašnjavao o proračunu.

Podsjećanja radi, prošle godine SDA je bio protiv predloženog proračuna i zbog toga je, na inicijativu i zahtjev SDP-a i SBB-a, izbačen iz parlamentarne većine, a njegovi ministri iz Vijeća ministara.

Za sad nema nikakvih naznaka da bi po istoj shemi HDZ mogao biti najuren iz državne zakonodavne i izvršne vlasti.

Gužva je i u Federaciji BiH – protiv nacrta entitetskog proračuna su HDZ i SBB, a glas za njega dali su SDP, SDA, Narodna stranka Radom za boljitak, HSP i Stranka za BiH. To praktično znači da parlamentarna većina (SDP, SDA, HDZ i SBB) više ne postoji.

Škripi i u Republici Srpskoj što neizravno potvrđuje ministar financija Zoran Tegeltija.

''Neće biti tragedija ako proračun ne bude usvojen do 10. prosinca, jer bi se sredstva MMF-a mogla povući i u siječnju'', kaže Tegeltija.

Vlasti RS-a imaju još nekoliko krupnih problema koji svakako ne mogu biti bez odraza na državu. Njima je MMF uputio posebne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni.

Traži se usvajanje zakona o radu protiv kojeg su masovno ustali sindikati, zatim odustajanje od vraćanja plaća zaposlenih u javnom sektoru na razinu prije nego što su smanjene.

MMF posebno zahtijeva generalnu ili posebnu reviziju bankarskog sektora u RS-u, a izravan povod je Balkan Investment banka. Vlada RS-a je u banku “ubrizgala” 30 milijuna maraka da ne bi propala, a u toj svoti su i depoziti građana i javnih poduzeća. Kao glavni krivac za sve što se događa u toj oblasti označena je Agencija za bankarstvo RS-a.

Prema nekim tumačenjima, već početkom iduće godine može se očekivati žestok pritisak međunarodne zajednice, uključujući i ultimatum, kako bi se uredio i sredio bankarski sektor u državi.

Prevedeno, to znači da će se kompletne nadležnosti u oblasti bankarske supervizije prenijeti na državu BiH, što podrazumijeva ukidanje entitetskih agencija za bankarstvo i formiranje jedne državne.

U Republici Srpskoj za ovo, bar za sada, ne žele ni čuti, a ni u Federaciji mnogima to nije po volji, ali se još šuti.

Zbog odsustva premijerke RS-a Željke Cvijanović 19. studenoga nije održana sjednica Fiskalnog vijeća BiH na kojoj je trebalo revidirati dopunsko Pismo namjere upućeno 9. listopada na adresu Christine Lagarde, direktorice MMF-a.

Kako neslužbeno doznajemo, među entitetima ima puno neslaganja upravo zbog bankarskog sektora i bankarske supervizije, odnosno zahtjeva MMF-a vezanih uz tu oblast.