U rujnu završetak prve faze radova?

Navodno bi u rujnu trebala biti privedena kraju prva faza radova na rekonstrukciji preostalih u ratu porušenih zgrada u nekadašnjoj Ulici Alekse Šantića i na Bulevaru Narodne revolucije, te dodijeljene raseljenim osobama na području Mostara.

Realizacija prve faze tog projekta obuhvaća rekonstrukciju svih zajedničkih dijelova zgrade te priključak na vodovodne i električne instalacije.

Prema riječima predsjednika Udruženja raseljenih i izbjeglih osoba iz Mostara "Moj dom'' Muradifa Kurtovića, najavljeno je da se zgrade trebaju dovesti u ''roch-bau izvedbu'' do rujna kako bi se stanovi kao takvi mogli dodijeliti stanarima.

- Sam sam se uvjerio da su radovi na preostalim zgradama, od 26 koliko je u planu za obnovu stambenog fonda povratak, u tijeku, ali ako budu završeni i do Nove godine, bit će dobro. Nije mi samo jasno odakle su se odjednom stvorila potrebna sredstva kada ih nije bilo nakon što su okončani radovi na zgradama na adresi Šantićeva 8, 23 i 64, Crna ulica ulaz broj 8 i 10, te Liska ulica 21 i Rodoč 4 i 6, te ključevi podijeljeni stanarima. Tad je bio upitan nastavak radova na preostalim porušenim stambenim objektima, tvrdi Kurtović za Dnevni list.

Ističe kako je očito da su sredstva iznenada stigla, a sigurno je da nisu čuvana u kasi, već preusmjerena u neki drugi projekt.

- Očito je gradonačelnik Ljubo Bešlić dug od 2 milijuna i 200 tisuća maraka za obnovu, koliko je preuzetim ugovorom bio dužan ranije izmiriti, bio preusmjerio negdje na drugu stranu za neki projekt, a sada povukao nastavio realizaciju. Ne znam kako sve to funkcionira po pitanju sredstava s kojima grad raspolaže, ali znam jedino da nitko ne radi dok mu se ne plati, pa se tako ni ovi radovi ne bi pomakli s početka, kazao je Kurtović.

Kurtović ističe i to kako su se raseljeni koji su nedavno ključeve od stana dovedenog u ''roch-bau izvedbu'' već pokajali jer nisu u stanju ulagati u daljnju izgradnju. Posebno je istaknuo kako postoji puno loših poteza Grada Mostara po pitanju raseljenih primjerice otkup stanova koji je ponuđen raseljenim je nemoguć, tvrdi Kurtović, jer se stan ne može otkupiti dok se ne uđe u posjed. Možda oni mogu dati potvrdu, no koliko ista može značiti.

- Gradske vlasti su doslovno natjerale raseljene da uzmu stanove u tom stanju, iako većina nije u mogućnosti dovesti u funkciju. Ljudima je ponuđeno da uzmu ključ i da se snalaze dalje sami, što je opet udar na proračun raseljenih. Čim usele, oni će biti odbačeni skinuti s dnevnog reda i vodit ce se kao završen slučaj. Što će ti ljudi? Njih 90 posto su umirovljenici. Kako mogu dignuti kredit i završiti radove kada ne mogu dobiti ni onaj od 1000 maraka? Kako mogu obnoviti svoje stambene jedinice kada nemaju dovoljno ni za kruh'' govori Kurtović.

Naglašava kako Udruženje nema ništa protiv, štoviše, oni koji mogu sami sve financirati, neka izvole, ali sigurno veći broj raseljenih nema te mogućnosti, i zbog njih treba dobro razmisliti što učiniti.