Prema izvješću Europskog statističkog ureda Eurostata o minimalnim plaćama među zemljama članicama Europske unije (EU) i zemljama koje su na pragu članstva, tijekom mjeseca lipnja najvišu minimalnu plaću imali su Luksemburžani koja je iznosila 1801 euro, dok je najnižu imala Bugarska - 148 eura.
Kad se podaci Eurostata usporede s podacima koji su zabilježeni u svibnju u BiH, onda se može vidjeti da je prosječna najniža neto plaća kod nas ispod EU prosjeka. Ona je iznosila 275 eura ili 537 maraka, koju su dobili radnici u hotelima i restoranima.
Inače, zakon o minimalnoj plaći je u većini europskih zemalja uređen, no u BiH još nije stupio na snagu. Minimalna plaća bi radniku trebala osigurati odgovarajući životni standard, odgovarajuću socijalnu sigurnost, te naknadu za njegov rad, a po tome, kod nas nije dovoljno 275 eura da se životni standard pojedinca osigura. Zakon o minimalnoj plaći se provodi u čak dvadeset od 27 članica EU-a.
Nedavno je agencija Anadolija prenijela kako je minimalna plaća za lipanj u Turskoj iznosila je 412 eura i viša je od devet zemalja članica i od one u Hrvatskoj u kojoj je taj iznos bio 374 eura. Što se tiče minimalne plaće u Sloveniji, ona je iznosila 763 eura.
Kao ni u BiH, ni u velikim gospodarstvima - u Njemačkoj, Italiji, Švedskoj, Danskoj, Finskoj, Austriji i Južnom Cipru, gdje većina radne snage iz BiH "hrli", nema spomenutog zakona koji bi regulirao iznos minimalne plaće.
Eurostat je samo naveo činjenicu, kako bi ilustrirao stanje "minimalca", da je u Sjedinjenim Američkim Državama minimalna plaća 998 eura. Iako manja od one u Luksemburgu za gotovo tisuću eura, dovoljna je da osigura životni standard pojedinca.
Podsjetimo samo na podatke Agencije za statistiku BiH koji govore da je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama BiH za mjesec svibanj tekuće godine 1306 maraka ili 669 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama BiH za isti mjesec iznosila je 836 maraka, što je 428 eura. Niske neto prosječne plaće, osim ugostiteljsko uslužnih djelatnika, imali su i građevinci (539 maraka ili 276 eura), ali i zaposlenici prerađivačke industrije u iznosu od 597 maraka ili 306 eura.