Predložene mjere Vlade FBiH i ostalih razina vlasti uz usvajanja prijedloga poslovne zajednice bi se mogle zvati planom spašavanja bh. gospodarstva. Tek nakon toga možemo govoriti o promjeni mjera od karaktera sanacije ka razvojnom karakteru, kazao je u intervju za "Nezavisne" Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH.

Pad BDP-a

Rekao je i da je po podacima kojima raspolažu trenutno smanjen broj zaposlenih za oko 22.000, što je direktna posljedica nastale situacije.

''Ukoliko kriza s virusom korona počne jenjavati u sljedeći mjesec dana, trebat će nekoliko mjeseci da kompanije počnu poslovati u punom kapacitetu. I pored svih problema, tvrtke se grčevito bore da sačuvaju radnu snagu, koja je uvjet za dalje poslovanje. Bez kvalitetne podrške svih razina na vlasti u BiH, bojimo se da bi mnoge tvrtke prerađivačke industrije mogle doći u situaciju da veći broj radnika pošalju na zavod za zapošljavanje'', kazao je Jašarspahić.

Nada se kako neće doći do masovnijeg otpuštanja radnika, no naveo je kako se očekuje pad BDP-a u ovoj godini od minimalno pet posto.

''Ako firme, prvenstveno izvozno orijentirane, uspiju da sačuvaju svoje mjesto u globalnim lancima opskrbljivanja, u sljedećoj godini bi se mogao opet očekivati blagi rast od tri do četiri posto, što znači da će nam trebati dvije godine da se vratimo na razinu od prije nastanka ekonomske krize uzrokovane pandemijom korona virusa'', istaknuo je.

Problemi, problemi

Naveo je kako iz komore očekuju da Vlada FBiH i vlade kantona pomognu tvrtkama tako što će subvencionirati minimalnu plaću s pripadajućim doprinosima za sve mjesece dok traje kriza, počev od ožujka.

''Iznos za subvencioniranje od 244,85 KM, koji je u ovom prijedlogu zakona predviđen, znatno je manji od iznosa koji će radnici ostvariti na zavodu za zapošljavanje i nedovoljan je za prelaženje ovako teškog stanja. Vlade u pojedinim kantonima su najavile podršku firmama, što je dobar pravac kretanja, tj. da uz federalnu i vlade kantona urade programe subvencija za firme'', naveo je.

Najveći problem su, kazao je, sirovine i repromaterijali. Analize pokazuju da veliki broj kompanija bilježi pad zbog nedostatka sirovina te problema s transportom.