Strane banke ponovno izvlače kapital iz BiH, ali i drugih zemalja regije, pa je kreditni rast dodatno usporen, što izaziva zabrinutost, navodi se najnovijim zaključcima Bečke inicijative, tijela koje sačinjavaju predstavnici najvažnijih financijskih institucija (MMF, EBRD, EIB i ECB), Europske komisije i država centralne, istočne i jugoistočne Europe, saznaje Dnevni avaz.
Prema podacima iz prvog kvartala ove godine, vanjski kapital u bankama koje djeluju u našoj regiji i u BiH smanjen je za čak 30 posto. To nisu ohrabrujući podaci za BiH, koja, po riječima Fikreta Čauševića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i člana Upravnog vijeća Centralne banke BiH, ne može očekivati da će vanjski faktori postati povoljniji za slabu bh. ekonomiju.
Bečka inicijativa u svom priopćenju ističe da je, iako u nekim zemljama postoji određeni pomak, još neophodno analizirati zašto u svakoj zemlji pojedinačno nema kreditnog rasta.
Čaušević pojašnjava da strane banke, uključujući i one uglavnom iz Austrije i Italije koje imaju kćerke u BiH, moraju povlačiti novac da bi dostigle limite likvidnosti koji se traže u matičnim zemljama i EU. Istovremeno, smanjeno je međubankarsko kreditiranje, što znači da nema nade u kreditni rast za stanovništvo i gospodarstvo.
"Jasno je da će 2014. godina biti veoma teška. Ne samo BiH nego i druge zemlje regije imaju obavezu u toj godini vratiti velika sredstva za zaduženje kod MMF-a, a nema pokazatelja da će banke davati više kredita stanovništvu i gospodarstvu. Ako pogledate onaj mali kreditni rast od oko jedan posto, uglavnom je zbog toga što banke daju kredite državi kod koje je rizik najmanji", ističe Čaušević.
On dodaje da je u državama i slobodnim tržištima kakvo je u BiH bankarski kredit najvažniji izvor sredstava za investiranje i ekonomsku aktivnost, a, ako njega nema, teško je očekivati rast ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta.
"Treba biti realan, neće biti neke spektakularne promjene preko noći. Vidite šta se dešava i u SAD-u, ali i zapadnoj Europi. BiH ne može računati da je zaobiđu nestabilnosti. Značajniji kreditni rast možda možemo očekivati tek poslije 2016. godine", ističe Čaušević.
Iz Bečke inicijative najavljuju da će krajem listopada biti objavljen novi kvartalni izvještaj o kretanjima kapitala i bankarskom sektoru, nakon čega će biti doneseni novi zaključci.