1c9:I[8370,["5878","static/chunks/5878-7c08c43162a37af9.js","8718","static/chunks/8718-8b90b335b578d592.js","5458","static/chunks/5458-27d47feafc79fbb3.js","7060","static/chunks/app/%5BcategorySLug%5D/%5BsubcategorySlug%5D/%5BarticleSlug%5D/%5BidSlug%5D/%5BgallerySlug%5D/%5BgalleryId%5D/page-b9f3980c29b42843.js"],"default"] 1ca:T5ac,

Zbog viših kamata koje hrvatske banke daju u odnosu na banke u drugim članicama Europske unije strani državljani su u Hrvatsku donijeli na štednju 1,31 milijardu eura, što je 3,5 posto svih štednih depozita, objavilo je hrvatsko izdanje Večernjeg lista.

Iako u ovom trenutku bankama ne manjka depozita, oni su bitni kao osnovni izvor plasiranja kredita. U Hrvatskoj već sada strani državljani, odnosno, kako ih banke zovu, nerezidenti, štede prilične iznose, prenio je Tanjug.

Da bi oročili novac u Hrvatskoj, ranije su morali fizički doći u neku od hrvatskih banaka ili pribjeći kompliciranoj proceduri međunarodnog opunomoćenja nekoga tko će to da učini u njihovo ime. Sada, nakon što je suglasnost dao njemački BaFin, tamošnja agencija za nadzor financijskih usluga, Nijemci za to ne moraju putovati u Hrvatsku.

Stranci bi, tvrde novine, uskoro mogli ostvarivati štednju i u kunama, s obzirom na to da je kamata na depozite u eirima u mnogim bankama pale ispod jedan posto, dok je na kune interes 2,4 do tri posto.

List navodi kako najviše stranih štediša u Hrvatsku dolazi iz BiH, ali ne zbog kamate koje su i kod njih visoke, već zato što dosta njih radi ili prima mirovinu u Hrvatskoj.

Pored njih, proteklih godina jako je rasla štednja Rusa, ali ima i Talijana, Austrijanaca i drugih državljana.

1cc:{"focal_point_x":0.5,"focal_point_y":0.5} 1cb:{"caption":"","author":null,"focus_info":"$1cc","webp_url":"https://c.bljesak.info/storage/1415593/conversions/kunehrvatske-webp.webp","original_url":"https://c.bljesak.info/storage/1415593/kunehrvatske.jpg","th