Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Kriminal

Šteta od gospodarskog kriminala u RS-u 56,5 milijuna KM

04.03.2012. u 16:47
text

Materijalna šteta nastala izvršenjem 722 krivična djela gospodarskog kriminala, koja su evidentirana u prošloj godini u Republici Srpskoj, iznosi 56.508.000 KM, a počinitelji su ostvarili 43.702.000 protupravne imovinske koristi.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova RS-a (MUP) pokazuju da je lani u RS-u prijavljeno za tri posto više krivičnih djela gospodarskog kriminala nego u 2010. godini.

Nadležnim tužiteljstvima podneseno je 478 izvještaja (3,2 posto manje nego u prethodnom razdoblju), protiv 716 izvršitelja.

U MUPRS-a tvrde da je kontinuirano djelovano na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela s većom društvenom opasnošću, koja bi mogla ugroziti ekonomsku osnovicu i potencijal RS, što bi nepovoljno utjecalo na ukupno stanje sigurnosti.

Operativnom djelatnošću obuhvaćena su krivična djela: utaje poreza i doprinosa, zloupotrebe službenog položaja ili ovlasti, pronevjere, poslovne prevare, pranje novca, falsificiranje ili uništavanje službene isprave i ostala krivična djela koja bi mogla prouzročiti slične posljedice.

"Poduzimane su brojne mjere i radnje na otkrivanju, sprečavanju i dokumentovanju krivičnih djela iz oblasti gospodarskog kriminaliteta, što je određeno kao prioritet. Prioritet u radu su predmeti koji se odnose na privatizaciju državnog kapitala“, tvrde u entitetskoj policiji.

Po visini materijalne štete i drugim posljedicama izdvajaju se krivična djela zlouporabe službenog položaja ili ovlasti, kojih je lani otkriveno i prijavljeno 120, što je za 28 ili 30,4 posto više nego u usporednom razdoblju i predstavljaju 16,6 posto ukupnog broja krivičnih djela privrednog kriminaliteta.

Otkriveno je 56 krivičnih djela falsificiranja ili uništavanja službene isprave i s tim u vezi su nadležnim tužilaštvima podneseni izvještaji protiv 35 osoba, dok je u 2010. godini prijavljeno 47 ovih krivičnih djela.

Kada je u pitanju pojava stavljanja u optjecaj falsificiranih novčanica otkriveno je 18 tih krivičnih djela, što čini 2,5 posto krivičnih djela gospodarskog kriminaliteta, a protiv 16 osoba podneseni su izvještaji Tužiteljstvu BiH.

Broj prijavljenih krivičnih djela falsificiranja, odnosno krivotvorenja novca manji je za 29 ili 61,7 posto. Najbrojniji su falsificarati novčanice u apoenima od 20 i 50 KM, 100 i 50 eura, zatim 100 KM, a pojavili su se i falsificirati kovane novčanice od pet KM.

"Uglavnom je riječ o pojedinačnim slučajevima stavljanja u promet falsificiranih novčanica u tržnim centrima, benzinskim crpkama, trgovinama i organizacijama koje posluju gotovinom, koje se otkrivaju odmah ili naknadno pri predaji pazara u banke“, tvrde u MUPRS-a.

Međutim, otkriveno je i nekoliko slučajeva koji ukazuju na izvjesni stupanj organiziranosti, uvezanosti s kriminalnim grupama ili na međunarodne relacije ove pojave.

U 2011. godini prijavljena su 22 krivična djela nedozvoljene trgovine, što je za čak 83,3 posto više nego u prethodnom periodu. Za ova djela podneseno je 17 izvještaja protiv 32 osoba. Otkrivene slučajeve policija najčešće predaje u nadležnost tržišnoj inspekciji.

Tužilaštvima je podneseno 179 izvještaja za 144 krivična djela obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti, a prijavljeno je 161 osoba.

U ovim slučajevima uglavnom se radi o falsificiranim ovjerama podataka o zaposljenju i kreditnoj sposobnosti tražioca ili žiranata, odnosno visini ličnih primanja fizičkih oobama ili boniteta firme kada se pravno lice pojavljuje sa zahtjevom za podizanje kredita. U jednom broju slučajeva prijavljeni su službenici ili odgovorna lica u bankama.

Za tri krivična djela zloupotrebe ovlasti u gospodarstvu podnesena su također tri izvještaja protiv isto toliko odgovornih osoba, pretežno u poduzećima u kojima je većinski državni kapital.

Također, otkriveno je i prijavljeno 77 pronevjera, 48 poslovnih prevara, te 56 krivičnih djela falsificiranja ili uništavanja poslovnih knjiga ili isprava. Prijavljena su i druga krivična djela gospodarskog kriminaliteta, od kojih i 62 navođenja na ovjere neistinitog sadržaja.