Proizvodnja u BiH u konstantnom padu; Izvoz pao za 9,7 posto u odnosu na prošlu godinu

Potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić istaknuo je danas u Mostaru kako je BiH od rujna prošle godine u konstantnom padu proizvodnje.

"Vrijeme je, ako već nismo zakasnili, da se okrenemo proizvodnji", istaknuo je Lasić. Smatra kako bi BiH trebala zaustaviti zaduživanja za konsolidaciju javne potrošnje. "Bojim se da će prevelika zaduženja u javnom sektoru suziti prostor za zaduživanja za razvoj jer mi se možemo zadužiti do 60 posto BDP-a, a sada smo zaduženi oko 41 posto", istaknuo je Lasić.

"Sanaciju javnog sektora trebalo bi uraditi kroz radikalno rasterećenje bruto plaća i time privući investicije i povećati zaposlenost. Predlaže da se ide na uvođenje dvojne stope PDV-a s time da se osnovne životne namirnice i lijekovi smanje na 5 posto, pa da se onda izračuna kolika bi stopa bila za ostale potrebe.

Lasić ističe kako bi se reformom poreznog sektora mogle otkloniti osnovne makroekonomske neravnoteže u BiH, a to su visok vanjskotrgovinski deficit, visoka razina potrošnje, niska razina investicije i velika nezaposlenost.

Lasić vlastima sugerira uvođenje privremenih mjera zabrane uvoza određenih roba. "Mi imamo pravo na uvođenje tih mjera u slučaju ugroženosti platne bilance zemlje", istaknuo je Lasić, dodavši kako BiH ima ugroženu platnu bilancu radi prevelikog uvoza. Te mjere, navodi Lasić, treba uvesti za one proizvode kojih imamo u BiH u dovoljnoj količini, kao što su rajčica, paprika, krastavac, kupus, krumpir, kruška, jabuka, šljiva, grožđe i dr.

Lasić ističe kako već 5 godina upozorava na nužnost uvođenja spomenutih mjera, te je za njihovo neuvođenje okrivio lobije u BiH koji su, prema njegovim riječima, prisilili vladu da ne uvede spomenute mjere. Naveo je i to kako je u BiH do izražaja došla nekompetentnost određenih ljudi potkrepljujući to činjenicom da je proizvodnja pala za 10,5 posto, da je izvoz pao za 10,5 posto, da deficit raste za 15 posto i da se broj nezaposlenih povećava.

U prva četiri mjeseca ove godine BiH je ostvarila 2 milijarde i 420 milijuna maraka izvoza, uvoz je bio 4 milijarde i 723 milijuna, a deficit 2 milijarde i 303 milijuna maraka.

Izvoz je manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 9, 7 posto, uvoz je veći za 0,8 posto dok je vanjskotrgovinski deficit povećan za 14, 8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u 2011. godinu bila je 57, 2 posto dok je u 2012. godini pala za 10, 5 posto. Taj podatak bi trebao zabrinuti vlade u BiH kao i sve one koji se bave ekonomskom politikom, istaknuo je Lasić.

Ponovio je kako BiH mora raditi na povećanju izvoza ili na smanjenju uvoza.
Što se tiče pokrivenosti po mjesecima, Lasić navodi kako je ona u siječnju iznosila 56, 1posto, u veljači pada na 55, 6 posto , u ožujku na 46, 3 posto da bi se u travnju popravila na 49, 9 posto.

"To znači da imamo ispodprosječnu pokrivenost u zadnja dva mjeseca što ukazuje na pad proizvodnje za izvoz, a to može biti i odraz ekonomske krize jer je potražnja za robama iz BiH pala", kazao je Lasić.

Prema klasifikaciji djelatnosti, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov imali su izvoz od 38 milijuna maraka, uvoz 231 milijun, a pokrivenost je bila 16, 45 posto. Rudarstvo je imalo izvoz 45 milijuna, a uvoz 626 milijuna maraka, a pokrivenost je bila 7, 19 posto. U prerađivačkoj industriji imamo izvoz 2 milijarde i 174 milijuna, uvoz 3 milijarde 756 milijuna maraka, a pokrivenost je bila 57, 87 posto, naveo je, između ostaloga, Lasić. Navodi kako je procjena da će kretanje deficita u ovoj godini biti oko 7,5 milijardi maraka.

Aktivni izvoznici izvezli su 1 milijardu i 276 milijuna maraka, uvezli su 710 milijuna maraka i oni čine 52, 76 posto ukupnog izvoza BiH dok u uvozu sudjeluju s 15, 02 posto. Oni su ostvarili suficit od 566 milijuna maraka.

Ostvareni izvoz prerađivačke industrije je najveći i čini 2 milijarde i 174,4 milijuna maraka i čini ukupno 89, 83 posto ukupnog izvoza.

To znači da je prerađivačka industrija srce ove zemlje što se tiče izvoza, zaključio je Lasić. Sve ostale djelatnosti izvezle su 245,6 milijuna maraka što čini svega 10, 2 posto. Od ukupnog uvoza na prerađivačku industriju otpada 77, 53 posto.

Najveći vanjskotrgovinski partneri BiH su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Crna Gora, Turska, Rumunjska i Mađarska.

U ovih 10 zemalja BiH je izvezla 1 milijardu i 907 milijun maraka, uvezla od tih zemalja 2 milijarde 789 milijuna maraka, a ostvarila deficit od 882 milijuna, a pokrivenost je bila 68, 38 posto.

U spomenutih 10 zemalja ostvarujemo ukupno 78, 8 posto izvoza što znači da nam je tržište malo. Iz ovih zemalja smo uvezli 59 posto ukupnog našeg uvoza, ostvareni deficit s ovim zemljama je 882 milijuna i to je 38 posto od ukupnog deficita BiH, navodi Lasić.

Tijekom konferencije za novinare istaknuto je kako je nerealno mali izvoz BiH u Rusiju, Kinu i Sjedinjene Američke Države, ukupno 14 milijuna maraka u sve tri zemlje za četiri mjeseca, a pokrivenost je bila svega 1, 62 posto.

Lasić ističe kako je nužno poduzeti mjere kako bi se popravio izvoz na spomenuta tržišta.