Pred zapadnim Balkanom teška ekonomska godina

Svjetska banka predviđa smanjenje gospodarskih aktivnosti, visok stupanj nezaposlenosti i siromaštva u regiji zapadnog Balkana, ali dugoročno, ipak ima mjesta i za optimizam. U izvještaju Svjetske banke za zemlje jugoistočne Europe očekuje se da poslije gospodarskog rasta od 2,2 posto u 2011. godini, u zemljama zapadnog Balkana dolazi do usporavanja gospodarskih aktivnosti na samo jedan procenat u 2012. godini.

Razlog za to je, kako prenosi Deutsche Welle (DW), jačanje krize u eurozoni, koja se negativno odražava na trgovinu, investicije i potrošnju. Ako se tome doda stopa nezaposlenosti u regiji od, u prosjeku, 23 posto, što je duplo više u odnosu na zemlje Europske unije, milijun i pol ekstremno i šest milijuna siromašnih, onda su kratkoročni socijalno - ekonomski izgledi za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo jednom rječju teški.

"Osnovi izazov za zemlje zapadnog Balkana jeste fiskalni", kaže Željko Bogetić, vodeći ekonomista Svjetske banke i autor izveštaja za zemlje jugoistočne Europe. "Javni dug je visok, pogotovo u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji i one se nalaze pred značajnim izazovom konsolidacije i obaranja javnog duga, na način da se pokuša očuvati gospodarski rast".

Iz Svjetske banke upozoravaju da fiskalna konsolidacija ne može biti provedena bez kontrole plaća i mirovina i jačanja fiskalne discipline u javnom sektoru. Naglašava se i da politička dešavanja, kao što su izbori i formiranje organa vlasti odgađaju primjenu i onako teških odluka koje se nalaze pred zemljama zapadnog Balkana.

"Izazovi su teški, ali su u okviru neophodnog i mogućeg", kaže Bogetić, i naglašava da je optimista kada je riječ o dugoročnim gospodarskim i socijalnim perspektivama zapadnog Balkana. "Taj fenomen smo vidjeli u svim drugim zemljama koje su ušle u EU. One koje su nekada bile u sličnoj, čak i težoj situaciji, kao neke zemlje istočne Europe, one su zabilježile značajan napredak na socijalno - ekonomskom planu čak i u odnosu na zapadnu Europu. Taj napredak je realan, ali ne i automatski", ističe on.

Iz Svjetske banke tako pozivaju vlade zemalja zapadnog Balkana na odgovoran pristup reformama i snažnoj ekonomskoj politici. Poziva se na početno smanjivanje javnog duga, a zatim i na reformu socijalnog sektora, unaprjeđivanje vladavine prava, a samim tim i klime za investicije.

"Postoji jaka veza između političkih reformi i ekonomskog stanja u zemlji. Bolje sudstvo, borba protiv korupcije, organiziranog kriminala odražava se na poslovni ambijent i pozitivno utječe na strane i domaće investicije", kaže Peter Polajnar iz Direktorijata za proširenje Europske komisije.

U Bruxellesu procjenjuju da regija nije toliko pogođena ekonomskom krizom kao što je to slučaj s nekim zemljama članicama i da su reforme povezane s proširenjem ipak ublažile neke od udara. Navodi se i da Europska komisija već radi na formiranju novog IPA 2 fonda, koji će, kao i IPA fond biti povezan s pristupnim procesom, ali će imati više sektorski pristup financijskoj pomoći za zemlje u procesu eurointegracija, prenosi DW.