Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu je potvrdilo optužnicu protiv Đure Gavrilovića za ratno profiterstvo, unatoč tvrdnjama njegove obrane da je u ovom slučaju nastupila zastara.

Vijeće sutkinje Jasne Smiljanić odbacilo je tvrdnje obrane koja se pozivala na odluku Ustavnog suda iz slučaja Hypo u kojem je najviše pravosudno tijelo, odlučujući o prvoj pravomoćnoj presudi protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, zaključilo da je zastara zapreka za nastavak postupka.

Gavrilovićev odvjetnik Rajko Čogurić ranije je kazao da ta odluka ne znači da je Ustavni sud protiv odluke o nezastarjevanju ratnog profiterstva, nego da je zaključio da se ona može primjenjivati samo u slučajevima gdje do donošenja zakona nije nastupila zastara.

Skinuti stigmu s gospodina Gavrilovića

Nakon ročita u srijedu Čogurić je kazao da obrana nije dobila opširno obrazloženje sudske odluke. "Optužno vijeće drži da do 2010. nije nastupila apsolutna zastara. Kako će to obrazložiti tek ćemo vidjeti, no mi nemamo pravo žalbe na takvu odluku pa ćemo morati tijekom rasprave utvrđivati sve činjenice i nevinost gospodina Gavrilovića", kazao je Čogurić Hini. Dodao je i da će tijekom postupka "biti u prilici skinuti stigmu s gospodina Gavrilovića".

Na pitanje kako to da je optužno vijeće donijelo odluku o osnovanosti optužnice iako se na posljednjem ročištu nije raspravljalo njezinu o meritumu nego tek o mogućoj zastari Čogurić je kazao da je odluka "očito bila pripremljena unaprijed".

Optužnicu protiv Gavrilovića Uskok je podnio u srpnju, tereteći ga da je u jeku rata kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske čije mu je korištenje omogućio tadašnji ministar financija Jozo Martinović.

Zlouporaba položaja i ovlasti

Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, Uskok sumnjiči za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, no, kako se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U optužnici stoji da je Gavrilović za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane, s ciljem da sebi pribavi značajnu nepripadnu materijalnu korist. To je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Obitelj Gavrilović optužnicu za ratno profiterstvo ranije je ocijenila zastrašujućom, ističući da je sadržajno i vremenski konstruirana u svrhu pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojemu Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske.