Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Gea istraživanje

Porezno opterećenje rada u BiH je neodrživo

21.12.2013. u 08:06
text

Smanjivanje oporezivanja rada u zemljama EUropske unije nije nova inicijativa i prije ili kasnije institucije u Bosni i Hercegovini morat će ga početi slijediti, jer je porezno opterećenje koje kod nas trenutno egzistira, apsolutno neodrživo u odnosu na druge ekonomske parametre. Na to je u izjavi za "Dnevni avaz" upozorio Ognjen Đukić, programski direktor Centra za istraživanja i studije "Gea" iz Banje Luke.

Iskustva drugih

"Gea" je izradila studiju u kojoj, na osnovu iskustava drugih zemalja i eUropskih smjernica, predlaže smanjivanje oporezivanja rada u BiH, i to kroz povećavanje poreza na potrošnju. Ova mjera ekonomski se smatra efikasnom za zemlje koje imaju fiksni devizni tečaj i PDV s jedinstvenom stopom, kao što je slučaj s BiH.

''Smanjivanjem oporezivanja rada smanjuju se troškovi domaće radne snage, a s druge strane, kroz povećavanje poreza na potrošnju (naprimjer stope PDV-a) poskupljuju se uvozni proizvodi i usluge'', objašnjava Đukić.

U usporedbi s drugim zemljama, napominje, porezno opterećenje u BiH za niskoplaćena zanimanja je među najvišima u Europi.

Smanjiti stopu

''Porezni klin, odnosno razlika između bruto plaće i neto plaće, izrazito je visok i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj i kreće se čak oko 40 posto. To znači da od 100 KM koje poslodavac isplati za jednog registriranog radnika, samo 60 KM stiže u ruke tom zaposleniku'', naglašava se u studiji.

Ova vrsta oporezivanja, napominju ekonomisti, ne ide u prilog ni poslodavcu, a ni radniku.

''Služeći se podacima iz 2012. godine, izračunali smo da bi se, ako bi se stopa PDV-a povećala za samo jedan postotni bod, stvorilo do 186 milijuna KM dodatnih prihoda na razini BiH. Time bi u FBiH bilo moguće stopu poreza na dohodak smanjiti na pet posto, a u RS uvesti neoporezivi dio dohotka od 300 KM mjesečno'', naglašava Đukić.

Rasterećenje poslodavaca

''Ako isti iznos prihoda usmjeravamo na rasterećivanje rada jedne trećine ukupnog broja zaposlenih s najnižim plaćama u FBiH i RS, moguće je smanjiti njihov porezni klin za više od devet postotnih bodova i na taj način uvećati neto plaće za 16 posto, dok troškovi rada za poslodavce ostaju nepromijenjeni'', precizira Đukić.