Poljoprivredom se bavi jedan do dva posto stanovništva ruralnih područja BiH

Svega jedan do dva posto stanovništva ruralnih područja BiH izravno se bavi poljoprivredom, a oko šest posto ih zavisi od te djelatnosti, pokazao je izvještaj UNDP-a "Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit i stvarnost" koji je prezentiran danas u Sarajevu.

Rukovoditelj Sektora socijalne uključenosti i demokratske uprave UNDP-a u BiH Armin Sirćo izjavio je da je BiH još među zemljama s visokim humanim razvojem, ali je ipak lošija od svih zemalja u regiji, te da je sa 74. pala na 81. mjesto.

''BiH je četvrta najruralnija zemlja Europe, iza Crne Gore, Irske i Finske. Zanimljivo je da ruralna područja nisu u lošijem stanju od urbanih, u najlošijem položaju su mali gradovi koji su udaljeni od velikih centara i ekonomski manje napreduju nego ruralna područja'', naglasio je Sirćo.

Naveo da je siromaštvo u ruralnim područjima devet posto veće nego u urbanim, ali da je, ako se iz računice isključe neke komponente, poput korištenja drva za ogrjev, razina siromaštva na selima i u gradovima približno jednak.

''Izvještaj je pokazao da od poljoprivrede ne možemo očekivati da bude nositelj razvoja Bosne i Hercegovine'', podcrtao je Sirćo.

Profesor na poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu i koautor izvještaja Sabahudin Bajramović rekao je da u ruralnim sredinama nema razvoja zbog nedostatka sredstava za ulaganje.

''Ako je u 2012. za podršku poljoprivredi u FBiH izdvojeno 68 milijuna KM, po našoj računici potrebno je povećavati taj iznos za sedam posto godišnje da bi do 2018. bilo izdvojeno oko 100 milijuna KM, a ako računamo pomoć Svjetske banke i drugih donatora to bi bilo oko 170 milijuna KM u 2018'', pojasnio je Bajramović.

Koautorica izvještaja i savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Gordana Rokvić istakla je da su najveći problemi stanovništva ruralnih područja BiH ostvarivanje prihoda i kvaliteta života, pristup obrazovanju, socijalnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama te transport.

U izvještaju je navedeno da prosječni prihod ruralnog kućanstva u BiH iznosi 767 KM, u čemu prihodi od zaposlenja sudjeluju sa 67,4 posto a prihodi od poljoprivrede sa 6,5 posto.

Zaključeno je da su najbolja rješenja za potrebe ruralnih područja mjere za ulaganja u ruralne zajednice i posao poput onih koja su omogućena putem IPARD programa.

Rezultati izvještaja prikupljeni su anketom koja je provedena na uzorku od oko 3.000 ruralnih kućanstava.