Plinovod ne ide kroz BiH

Svi su izgledi da Bosna i Hercegovina neće biti dio planiranog Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), koji je trebao prolaziti kroz našu zemlju, čime će država, osim sigurnijeg i ekonomski isplativijeg snabdijevanja plinom, izgubiti i više milijuna eura koje bi zaradila kroz naplatu tranzitne takse, saznaje "Dnevni avaz".

Umjesto tranzita kroz BiH čija je izgradnja u okviru projekta IAP trebala početi u zaleđu Neuma, naša zemlja će dobiti tek jedan krak za snabdijevanje ovim energentom, bez mogućnosti naplate tranzitne takse.

Energetska zajednica (Energy Community), čije su članice Albanija, Hrvatska, Moldavija, Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Ukrajina i BiH, objavila je prije nekoliko dana na formalnoj internet-stranici dvije studije izvodljivosti u vezi s izgradnjom IAP-a, u kojima se BiH uopće ne spominje.

Jedna studija, kako je formalno objavljeno, odnosi se na prolaz plinovoda kroz Hrvatsku preko Crne Gore do Albanije, a druga ide iz Hrvatske preko Albanije do Crne Gore.

Međutim, studije predviđaju da se BiH u potpunosti zaobiđe, a da trasa ide morskim putem kod Pelješca. Na studiji izvodljivosti već mjesecima je angažirana konzultantska firma "Cowi" iz Danske.

Almir Bećarević, dugogodišnji direktor "BH-Gasa" te ekspert u plinskoj privredi, kaže za "Dnevni avaz" da bi naša država od ovog plinovoda imala veliku korist.

„Razlog zbog čega je BiH ispala iz priče oko plinovoda IAP je vrlo slabo lobiranje prilikom izrade ovako važne studije izvodljivosti. BiH je, jednostavno, prekrižena. Propustili smo veliku šansu jer će studije biti objavljena već krajem godine“ tvrdi Bećarević.

Riječ je o plinovodu ukupne dužine 540 kilometara, od luke Fier u Albaniji do konekcije hrvatskog transportnog plinskog sustava u Splitu. Bilo je planirao da on prolazi preko teritorija Albanije, Crne Gore, Hrvatske i BiH. Radi se o ukupnom kapacitetu plina koji iznosi pet milijardi kubika.