Plaćanje PDV-a do naplate ostaje samo san?

Domaći gospodarstvenici smatraju da bi vlasti BiH, po uzoru na mnoge zemlje u okruženju i Europskoj uniji, trebali potaknuti likvidnost malih poduzeća kroz uvođenje mogućnosti plaćanja PDV-a pri naplati potraživanja.

U bh. poslovnoj zajednici ukazuju da je Srbija ove godine uvela takvu mogućnost za mala i srednja poduzeća sa godišnjim prometom do 50 milijuna dinara (850.000 KM), dok vlasti u BiH to nisu ni razmatrale.

Gospodarstvenici sada moraju državi platiti PDV odmah pri fakturiranju bez obzira na to kada će naplatiti isporučenu robu ili izvršenu uslugu, što im stvara velike problem u održanju likvidnosti.

Aleksandar Vukmirović, direktor obiteljske tvrtke za proizvodnju čajeva "Plantago" iz Laktaša, kaže da se poput mase domaćih gospodarstvenika suočava s problemom naplate isporučenih proizvoda s rokovima do šest mjeseci.

"Svi kupci vole uzeti robu pred kraj mjeseca, jer im obračunamo izlazni PDV koji je njima ulazni čime sebi skraćuju plaćanje prema Upravi za neizravno oporezivanje BiH za 10 dana. Na taj način državi platimo PDV, a novac od kupca za isporučenu robu dobijem tek za tri do šest mjeseci, pri čemu na naplatu najduže čekamo kod javnih poduzeća", kaže Vukmirović.

On ističe da bi bilo odlično kada bi se u BiH primijenila europska iskustva u plaćanju PDV-a pri naplati potraživanja, ali je, kaže, svjestan da je to teško očekivati u uvjetima otežanog punjenja proračuna na svim razinama.

Iskustva EU u davanju pogodnosti malim poduzećima za povoljniji obračun PDV-a u pojedinim zemljama traju nekoliko desetljeća, da bi masovnu upotrebu ušle sa početkom 2013. kada je Drugom direktivom EU o fakturiranju uvedena opcija takozvanog gotovinskog računovodstva za tvrtke sa godišnjim prometom do 500.000 eura.

Kako zbog odgođenog plaćanja PDV-a ne bi došlo do erozije javnih prihoda, pojedine članice EU ograničile su rok do kojeg se može odlagati obračun poreza na prodaje malog obveznika, najčešće na godinu dana. Pojedine zemlje EU ograničile su i obim primjene šeme samo na određene djelatnosti i grupacije obveznika, poput maloprodaje, poljoprivrede, profesionalne djelatnosti i isporuke zgrada i građevinskih usluga.

Institucije BiH mogućnost gotovinskog računovodstva nisu ni razmatrale, ali je Odjel za makroekonomske analize Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje načinilo analizu u kojoj su naveli više argumenata protiv nego za uvođenje takve šeme.

Između ostalog, ističu da bi od gotovinskog računovodstva korist mogla imati samo mala poduzeća, ali ne i kupci, dok bi proračun bio ugrožen iz više razloga.

"Mali obveznici odbijali su ulazni PDV od obveze bez obzira na to što nisu platili fakture dobavljačima, dok je kupac odbijao ulazni PDV iz nabavki od malog obveznika bez obzira na to da li je platio fakturu. U slučaju nelikvidnosti kupca obračunati PDV na prodaje malog poduzeća bio bi nepovratno izgubljen", tvrde analitičari UNO.

Navode da bi u najboljem slučaju zbog odlaganja obračuna PDV-a malog poduzetnika do momenta naplate potraživanja došlo do ugrožavanja standardne dinamike punjenja proračuna, spominjući, također, i potrebu većeg administrativnog angažmana.

Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da bi gotovinsko računovodstvo predstavljalo veliku pomoć gospodarstvu, ali je uvjeren da bh. vlastima neće na pamet pasti da produže rok plaćanja PDV-a do naplate.

"Naše vlasti su već duže vrijeme zaokupljene same sobom i u postojećim uvjetima krize i slabog punjenja proračuna sigurno neće uvesti pogodnost gotovinskog računovodstva", zaključio je Bakšić.