Održan stručni skup o upravljanju otpadom u autoindustriji s fokusom na auto gume

Događaj je okupio kompanije, relevantne organizacije i institucije te otvorio temu upravljanju otpadom u autoindustriji, s posebnim fokusom na auto gume i njihove mogućnosti ponovne upotrebe kroz modele cirkularne ekonomije.

Kroz razmjenu konkretnih, praktičnih znanja i dobrih praksi s kompanijama u publici, skup je imao edukativnu dimenziju.

Istovremeno, otvorene su šire perspektive zelene tranzicije, odgovornog poslovanja i potrebe za povezivanjem različitih sektora u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglašeno da ovakva partnerstva - između financijskog sektora, nevladinog i razvojnog sektora, institucija, stručne i akademske zajednice te realnog sektora predstavljaju važan preduvjet za razvoj konkretnih, održivih rješenja u ekonomiji BiH.

U tom kontekstu predstavljena je i digitalna platforma ReUseChain.ba, koju je razvila Fondacija Mozaik uz podršku Sparkasse Banke, kao alat za povezivanje kompanija koje imaju materijale, nusproizvode ili otpad pogodan za ponovnu upotrebu s kompanijama kojima takvi resursi mogu biti ulaz u novi proizvodni proces.

Amel Agić, direktor Sektora za poslovanje s privredom Sparkasse Bank BiH, istakao je uvjerenje ove banke da uloga financijskog sektora u zelenoj tranziciji daleko premašuje osnovni bankarski posao i održivo financiranje. Upravo zato, Sparkasse Bank kroz svoj savjetodavni i uslužni model prema klijentima, omogućavanje razmjene i pristupa znanjima, ali i partnerstva poput ovog, te podršku platformi ReUseChain.ba, izlazi iz tradicionalnih okvira bankarstva i doprinosi ukupnom razvoju cirkularne ekonomije i održivih poslovnih praksi u BiH.

Posebnu vrijednost događaju dao je panel „Kako materijali dobivaju novu vrijednost – primjer cirkularne ekonomije u praksi“, u kojoj su sudjelovali Hanadi Džabić Frašto, generalna direktorica RCB Nanotehnologija, dr. sci. Ana Buljubašić, direktorica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-K, Miro Sesar, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima i direktor Guma M, te Ana Buhač iz kompanije MVVM d.o.o. Mostar, kroz koji je prikazan kompletan reciklažni krug jedne auto gume. Zaključeno je da razvoj tržišta sekundarnih sirovina zahtijeva sinergiju proizvođača, distributera, sakupljača, prerađivača, institucija, financijskog sektora i krajnjih korisnika.

Vilma Tunjić Juzbašić, direktorica Mozaik ESG Solutions pri Fondaciji Mozaik, prezentirala je važnost GRI standarda za održivo poslovanje te posebno naglasila značaj rada sa malim i srednjim poduzećima u procesu ESG transformacije. Fondacija Mozaik kroz edukaciju, savjetovanje, umrežavanje, ali i konkretne alate poput ReUseChain.ba platforme pruža podršku kompanijama da održivost prevedu iz strateškog opredjeljenja u praktična rješenja, mjerljive aktivnosti i nove poslovne prilike.

Hanadi Džabić Frašto, generalna direktorica RCB Nanotehnologija, predstavila je jedinstven, potpuno cirkularni poslovni model kompanije u kojem se carbon black iz automobilskih guma na kraju njihovog životnog vijeka vraća u proizvodni ciklus kao obnovljeni carbon black spreman za ponovnu upotrebu. Obnovljeni materijal, čistoće veće od 96 posto, omogućava primjenu i u zahtjevnim industrijama, uključujući automobilsku, što je posebno važno u kontekstu cilja industrije da postigne potpunu održivost do 2050. godine.

Tomislav Lukić iz Međunarodne akademije održivog razvoja – MAOR održao je stručno predavanje i dao analizu stanja tržišta otpadnih guma u Bosni i Hercegovini. Krenuvši od procjena da u BiH nastane između 20.000-26.000 tona otpadnih guma, a da je stopa prikupljanja značajno niža od europskog prosjeka, zaključio je da postoji značajan potencijal za razvoj domaće industrije recikliranja guma.

Kroz moderaciju panela i završne zaključke, Lukić je sa sudionicima skupa poentirao konkretne prijedloge rješenja, mjera i instrumenata koji mogu stimulirati tržište i omogućiti razvoj održivih reciklažnih modela guma.

Forum je zaključen porukom da se zelena tranzicija u Bosni i Hercegovini može ubrzati kroz praktična partnerstva svih aktera, inovativne poslovne modele u realnom sektoru koji otpad prepoznaju kao resurs, ali i regulatorna unapređenja koja će osigurati uređen lanac odgovornosti, bolju sljedivost tokova te jače poticaje za ulaganje u nove tehnologije obrade.

Primjer auto guma pokazuje je da cirkularna ekonomija ima realan potencijal kada se povežu financijska podrška, digitalni alati, institucionalni okvir i napredne tehnologije kompanija iz realnog sektora.