IDEMOUŽIVO UZ


"Identifikacija i promocija kraških polja u Bosni i Hercegovini kao močvara od državnog i međunarodnog značaja" naziv je projekta koji ima za cilj prikupljanje podataka o kraškim poljima u Bosni i Hercegovini.
Projekt zajednički realizira njemačka organizacija EuroNatur i Ornitološko društvo “Naše ptice” iz Bosne i Hercegovine, a financira ga fondacija MAVA.
Kako je u razgovoru za Fenu tim povodom kazao predsjednik Udruženja "Naše ptice" Dražen Kotrošan, projekt ima za cilj prikupljanje podataka o 57 kraških polja u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na identifikaciju njihovog značaja za ptice.
''Na osnovu prikupljenih podataka planirano je da se pojedina polja predlože na liste područja od međunarodnog značaja liste kao što su IBA (Područja od značaja za ptice) ili na državnu listu za NATURA 2000, kazao je on.
Kotrošan ističe da su kraška polja biser prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, a njihov fenomen je mjerljiv s mnogim svjetskim čudima.
Polja su ne samo mjesta s izrazito visokim stupnjem biodiverziteta već i važni izvori života u pogledu vode koja se akumulira u njima ili u podzemnim tokovima kojima su povezana. Također ona su i mjesta koja osiguravaju egzistenciju poljoprivrednicima ili stočarima. Na kraju, ona su i svjedoci naše povijesti, a brojni kulturni spomenici svjedoče tome.
''Nevjerojatna je činjenica da se zalažemo i medijski dajemo prostor “nepotvrđenim fenomenima”, a jedno Livanjsko polje, koje je najveće plavno polje u Dinaridima i vjerojatno kao takvo i u svijetu, još nije zaštićeno područje usprkos i činjenici da je uvršteno na RAMSAR listu i država je kao potpisnica ove konvencije obavezna da zaštiti i upravlja ovim područjem. Slična situacija je i s Hutovim blatom koje formalno ima zaštitu, ali je praktično ostavljeno na nemilost raznoraznim sumnjivim osobama od krivolovaca, kriminalaca svih profila do piromana, kaže Kotrošan.
Upozorava da posebnu opasnost opstanku kraških polja i ptica na njima predstavljaju najavljeni projekti izgradnje hidrocentrala, termoelektrana i vjetroparkova. U tom pogledu izdvaja se projekt “Gornji horizonti” koji će, ukoliko se realizira, kraška polja pretvoriti u pustinje.
Rezultati projekta bit će arhivirani u namjenski formiranu bazu podataka, a javnosti će biti dostupni putem web stranice koja će preliminarno biti predstavljena i dostupna za dva do tri mjeseca. Vrhunac projekta predstavljat će konferencija koja će biti održana u Livnu krajem rujna i početkom listopada i izložba posvećena bosanskohercegovačkim poljima.