Nastavlja se spor ekonomski rast

Glavni ekonomist Svjetske banke za BiH Damir Ćosić danas je u Sarajevu, prezentirajući nalaze prvog "Redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Europu", a posebno dijala koji se odnosi na BiH, kazao da Svjetska banka prognozira spor rast ekonomije u jugoistočnoj Europi u 2011. i 2012. godini i da treba usvojiti politike koje doprinose stabilnosti i dugoročnijem rastu.

"Ono što karakterizira 2011. je velika količina nepoznanice, a prvenstveno je uzrokovana krizom u eurozoni. Cijele ove godine, kontinurano, imamo smanjenje stopa rasta, odnosno očekivanja smanjenja stopa rasta za iduću godinu. Sve zemlje jugoistočne Europe ili SEE6 (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija) će biti na neki način pod utjecajem događanja u eurozoni", kazao je Ćosić.

On je rekao da su za BiH bitna dva događanja, a to je da je oporavak iz krize koja je nastupila 2008. i manifestirala se 2009. bio zasnovan na vanjskoj potražnji ili rastu izvoza, što govori da će ako eurozona, kao najveći bh. izvozni partner, u idućem razdoblju uspori, usporiti i rast bh. izvoza.

"Osim toga vidjeli smo da banke u BiH veliku većinu svog financiranja za kredite u BiH upravo nalaze u zemljama iz kojih dolaze, pa ako te zemlje budu pogođene krizom onda će i njihove operacije biti pogođene u BiH. Dakle zemlje nemaju u svojoj kontroli što će se dogoditi iduće godine", naglasio je Ćosić.

Dodao je da BiH ima i domaćih problema, te da je tu posebno prisutna činjenica da nije završena fisklana konsolidacija i da će 2011. biti četvrta godina zaredom s fiskalnim deficitom, a očekivanja su da će i 2012. biti takva.

U 2011. stopa rasta u regiji, kako je rekao, bit će 2,5 posto na godišnjoj razini, a predviđanja su da će ta stopa za regiju 2012. rasti 2,1 posto.

Što se tiče BiH, stopa rasta za ovu godinu predviđa se na dva posto, a iduće na jedan posto. Stoga, Svjetska banka savjetuje vlastima u BiH da imaju oprez pri planiranju proračuna sljedeće godine, jer svako nerealno planiranje može dovesti do deficita u slučaju da se kriza u eurozoni produbi.

"Neophodno je da BiH reforme započete 2010. nastavi, a to je prilagodnja potrošnji i racionalizacija izdataka za plaće u javnom sektoru..BiH bi mogla amortizirati utjecaje krize ukoliko bi imala autohtone izvore rasta kao što su domaće investicije, a poznato je da trenutno ima na raspolaganju oko milijardu eura odobrenih, a nepovučenih sredstava", dodao je Ćosić i dodao da su očekivanja da će strane investicije još više padati.

Prema njegovim riječima, Svjetska banka, MMF, EK imaju već postojeći program proračunske podrške u slučaju krize za SEE6, ali treba nastaviti sa započetim reformama i tim zemljama je neophodan fiskalni oprez, jer je malo prostora za dodatni fiskalni stimulans.

Vodeći ekonomist u Jedinici sektora Svjetske banke za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje za regiju Europe i središnje Azije i vodeći autor "Redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Europu" Ron Hood danas je prezentirajući ovaj izvještaj videolinkom iz Beograda uredima Svjetske banke u preostalih pet zemalja SEE6, kazao da dublja integracija zemalja SEE6 u EU i dalje pruža najbolje dugoročne izglede za njihov rast.

"Trgovina s EU je ključni pokretač izvoza i sveukupnog rasta u SEE6 zemljama", kazao je Hood.

Dodao je da se postojeći kreditni i rizik finansiranja u regiji povećava, iako se sveukupan bankarski sustav čini otpornim, a prvenstveno zbog negativnih dešavanja u EU. Kako je kazao, financiranje će, vjerovatno, predstavljati ograničenje u budućnosti.

U izvještaju, vlastima u SEE6 se, između ostalog, poručuju da se ponašaju fiskalno odgovorno, da budu spremne na dalju konsolidaciju rashoda i obnove finansijske "amortizere", a upozorava se i na stalno povećanje vanjskog duga, povećanje nezaposlenosti i iznalaženje dugoročnih mjera za financiranje fiskalnog deficita.