Gomilanje plastičnih vreća u kućanstvima u Mostaru polako se smanjuje zbog naplate istih. Naime, većina trgovinskih centara uvela je naplatu plastičnih vrećica koje koštaju od 5 pfeninga do pola KM. Dok se u većini trgovačkih centara vrećice naplaćuju, u manjim trgovinama kupci još uvijek ne moraju platiti 5 pfeninga za plastičnu vrećicu.
Iako su s naplatom vrećica trgovci počeli početkom godine, građani Mostara još uvijek se iznenade, kada im za ''običnu vrećicu'' trgovac na blagajni naplati 5 ili 10 pfeninga.
Većina ih smatra, da ako su već kupili određene artikle u trgovini da bi vrećicu trebali dobiti besplatno.
Kada građani odbiju platiti vrećicu, nerijetko im trgovci, ako su kupili veću količinu artikala ponude kartonski paket, kao alternativu za vrećicu.
Podsjetimo, naplata plastičnih vrećica je uvedena kako bi se smanjilo zagađenje okoliša, te probudila ekološka svijest građana budući da je BiH najzagađenija zemlja u regiji. No, ono što se građani, s pravom pitaju je ako ne postoji posebno odvajanje i gospodarenje otpadom, konkretno u Mostaru, zašto onda moraju platiti vrećice, koje će na kraju baciti u smeće zajedno sa ostalim otpadom.
Uvođenjem naplate plastičnih vrećica, one se, kao što smo već naveli, manje koriste, a građani nerijetko u tržne centre nose cekere. Bh. građani, dok nije uvedena naplata, bi godišnje potrošili preko milijardu plastičnih vrećica, koje bi koristili maksimalno do 12 minuta.Ekološka svijest građana Mostara definitivno nije na zavidnoj razini, sudeći po smeću koje možemo vidjeti po gradu i stvaranje nove navike kao što je recikliranje otpada, definitivno bi pridonijelo ljepoti i čistoći ovog grada.
Potreba za recikliranjem vrećica, proizilazi iz činjenice da većina vrećica završi u okolišu na drveću, grmlju, u parkovima, čime se narušava slika grada Mostara.
No, unatoč potrebi za očuvanje okoliša, može se po svemu sudeći, u Mostaru je naplata vrećica udarila samo na džep građana, a navike su ostale iste.