MMF: Malo novca, mnogo gladnih usta

Tijekom posjete izaslanstva MMF-a BiH ovog mjeseca rečeno je da je glavnina ciljeva postavljenih za vrijeme posjete u lipnju ispunjena, ali su pred BiH i novi ciljevi o kojima tada nije ništa rečeno.

''Ciljevi koji se odnose na fiskalni deficit i koji su bili postavljeni za kraj lipnja su ispunjeni, međutim ispunjavanje cilja konsolidiranog deficita generalne vlade od nešto više od dva posto BDP-a, koji je postavljen za kraj 2013. godine, svakako će biti izazov. Naplata neizravnih poreza zaostaje za povećanjem ekonomskih aktivnosti'', izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Po njegovim riječima striktna kontrola potrošnje je do sada pomogla vladama da ispune ciljeve programa, međutim sasvim je izvjesno da će pred kraj fiskalne godine doći do ubrzanja potrošnje te da će se javne financije suočiti sa dodatnim pritiscima zbog manjka kako neizravnih, tako i neporeznih prihoda.

''Stoga će za ostvarivanje ciljanog deficita za kraj godine biti potrebna dodatna prilagođavanja, posebno u Republici Srpskoj. Generalni principi koji podupiru ovo prilagođavanje su dogovoreni tijekom nedavne posjete misije MMF-a i očekujemo da ćemo analizirati detalje ovih politika u sljedećim tjednima'', dodao je Atoyan.

Mišljenje MMF-a je da je BiH tijekom posljednjih nekoliko godina ostvarila napredak, unaprijedila svoje javne financije, smanjila ukupni proračunski deficit generalne vlade sa 5,5 posto BDP-a u 2009. godini na 2,7 posto u 2012.

''Proračuni u 2013. bili su dosljedni u daljnjem smanjenju sveukupnog deficita na nešto više od 2 posto BDP-a. Usprkos ovakvom progresu, ukupni javni dug BiH će vjerojatno do kraja ove godine doseći 45 posto BDP-a u odnosu na 33 posto BDP-a, koliko je iznosio u 2007. To je poprilično visoka razina duga za zemlju poput BiH, tj. ekonomiju u tranziciji sa fiksnim deviznim režimom i bez pristupa međunarodnim tržištima kapitala, što je čini osjetljivom na ekonomske šokove'', kazao je Atoyan.

Zbog toga je, kako je istaknuo, potrebno stalno ulagati napore kako bi nivo duga stavili u silaznu putanju i smanjili opterećenost ekonomije i tako osigurali fiskalnu održivost.

''Napori koji se ulažu u ove reforme trebaju biti fokusirani na smanjenje administracije, bolju strukturu rashoda, reformu programa davanja i bolje upravljanje javnim financijama'', zaključio je Atoyan.