Nezaposlenost u Europi postaje sve veći problem, izjavili su ruski eksperti ukazujući da podaci iz veljače europskog statističkog biroa, Eurostata, govore o neuspjelim naporima vlada zemalja eurozone u borbi sa ekonomskom krizom.
Eurostat je objavio novi negativan rekord zemalja zone eura u kojima je stopa nezaposlenosti u veljači bila 10,8 posto, ili više od 17 milijuna nezaposlenih, bezmalo za jedan posto više nego u siječnju, što je istovremeno i novi rekord nezaposlenosti u posljednjih 15 godina.
Najgore je u zemljama južne Europe gdje posao ne može da dobije 50 posto mladih. Eksperti su za radio stanicu Glas Rusije, istaknuli da se podaci razlikuju od nedavnih optimističnih priopćenja Europske centralne banke o početku izlaska iz krize. Europa ulazi u najteži period, smatra ruski bankarski analitičar Roman Andrejev.
"To očigledno govori da sve preduzete mjere za sada nemaju odijeka na socijalni sektor, i logično vlade griješe kada financiraju uglavnom banke, očekujući da će one kreditirati poduzeća, mali i srednji biznis, što će omogućiti zapošljavanje", kazao je Andrejev.
Prema ovim ekspertima, kriza u Europi tek počinje i kompanije upravo sada smanjuju troškove i broj zaposlenih. Praktično sve zemlje Europske unije (EU) su usvojile mjere stroge proračunske štednje, što znači da će biti otpuštani i zaposleni u državnim strukturama, a samim tim će broj nezaposlenih da raste.
Posljedice takvog skoka nezaposlenosti bit će pad tempa oporavka ekonomije. Ožujski indeks poslovne aktivnosti u eurozoni je pao ispod psihološke granice od 50 poena. Sem toga i zaposleni strahuju od gubitka posla pa sve manje troše. Andrejev ističe da se Europa našla u začaranom krugu, koji vlasti za sada ne uspijevaju da prekinu.
Andrejev smatra da to što vlade zemalja eurozone pokušavaju da financiraju banke je dobro, ali realan uticaj na socijalno - ekonomske procese izostaje. "Banke će biti stabilnije, ali neće usmjeravati novac dalje u ekonomiju, i neće davati kredite. Podaci o prihodima i rashodima stanovništva ukazuju da ljudi sve više zahvataju iz svoje ušteđevine i smanjuju potrošnju. Prihoda je sve manje, što znači da je običan Europljanin sve siromašniji", tvrdi Andrejev.
Eksperti smatraju da najveći problem nije rast nezaposlenosti, već njena struktura. Bez posla u Europi najčešće ostaju mladi, dojučerašnji diplomci. Najteža situacija je u Španjolskoj i Grčkoj, gdje polovina mladih ne radi, a sudeći po prognozama, bit će bez posla u narednih pet godina.
To znači da mladi neće moći da otplaćuju kredit koji su podigli za školovanje, a neće ni kupovati nove stanove, što će zadati nov udarac tržištu nekretnina. Takva situacija ne samo da će promijeniti strukturu društva već može da isprovocira socijalnu eksploziju, rekao je vodeći sociolog istraživačkog holdinga "Romir" Igor Berjozin.