U BiH je u prvoj polovici ove godine smanjen izvoz za 5,1 posto (206 milijuna maraka) u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. U istom razdoblju uvoz je smanjen za 0,7 posto (51 milijun maraka), dok je deficit veći za 4,7 posto (155 milijuna maraka).
Pokrivenost uvoza izvozom na razini FBiH za prvih šest mjeseci prošle godine iznosila je 55,2 posto, a u istom razdoblju ove godine iznosi 52,8 posto, što znači da su svi pokazatelji u prvih šest mjeseci ove godine negativni, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Mostaru predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić.
Bazni metali, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda bez strojeva i opreme, te proizvodnja namještaja ostvarili su 33,9 posto ukupnog izvoza BiH, a u uvozu prednjače trgovački lanci i enrgenti. Lasić smatra da bi država trebala stimulirati najveće izvoznike kako bi još više izvozili jer se vidi da su najkonkurentniji. Inače, najviše se izvozilo i uvozilo u EU, zemlje EFTE i CEFU, a najveći deficiti ostvareni su s Rusijom, Kinom i SAD-om.
Tako je u zemlje EU-a izvezeno 58,83 posto od ukupnog izvoza, EFTA-u 1,29 posto, CEFTA-u 31,66 posto, te u ostale zemlje 8,22 posto. Iz EU-a je uvezeno 47,05 posto od ukupnog uvoza, EFTA-u 0,67 posto, CETA 24,42 posto, a iz ostalih zemalja 27,86 posto. Od ukupnog izvoza na Rusiju, Kinu, SAD-e i Tursku otpada 123 milijuna maraka, a uvoza 1.552 milijuna maraka, dok deficit iznosi 1.429 milijuna maraka.
"BiH ima poteškoća u platnoj bilanci i uvijek uzima stand by aranžmane kako bi pokrila svoje obveze. I sada se vode pregovori s MMF-om o uzimanju novih kredita da bi se pokrili stari i tako se samo 'baulja' u zaduživanju, a ništa se ne radi na polju zaštite i povećanju domaće proizvodnje", kazao je Lasić.
On se zapitao kako se vodi ekonomska politika zemlje, te ponudio sljedeći odgovor: "Ili je ciljano da imamo pozitivnu platnu bilancu, što znači da BiH može u svakom momentu podmiriti svoje obveze, ili se vodi paušalno, kako kome padne na pamet. Meni se čini da ovo paušalno prevladalo u našoj ekonomskoj politici", naglasio je Lasić.
Što se tiče zaštite domaće proizvodnje, Lasić je kazao kako je potrebno uvesti sezonsku zabranu uvoza onih roba koje BiH ima u dovoljnoj količini i odgovarajućoj kvaliteti i koju može proizvesti da prehrani svoje stanovništvo. BiH može zadovoljiti svoje potrebe, a u slučaju uvođenja sezonske zabrane, samo za jednu godinu udvostručila bi se domaća proizvodnja tako da bi ostalo i za izvoz, smatra potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH.
S tim u vezi, svim relevantnim instucijama, od Ministarstva vanjske trgovine BiH i Vijeća ministara, pa do premijera FBiH i zastupnika u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, upućen je dopis o uvođenju privremenih mjera zabrane uvoza pojedinih proizvoda, kazao je Lasić, dodavši kako još od nije dobio odgoovr na taj dopis.